Misliš da bi sve stigao samo da dan ima malo više sati? Lako ti je odvući pažnju pri obavljanju neke aktivnosti i čini se da ne uspijevaš završiti ono što započneš? Imaš osjećaj da su te obaveze preplavile i ne znaš od kuda početi?
Prije nego što počneš upravljati svojim vremenom, važno je vidjeti kako ga zapravo provodiš. Tijekom par dana zapisuj sve što radiš, u koje doba dana i koliko traje.
Napiši listu stvari koje trebaš napraviti
Možda ti se popis svih stvari koje trebaš napraviti čini kao zadnja stvar koja ti treba, nešto što će ti stvoriti još više stresa, ali to je prvi korak u preuzimanju kontrole nad situacijom. Možeš raditi dnevne ili tjedne liste obaveza. Opuštenije ćeš ići spavati kada znaš što sve idući dan možeš očekivati. Tada ćeš znati i moraš li se zbog nečega ranije ustati ili možeš ostati spavati. No, nemoj preopteretiti svoju listu obaveza. Budi realan u postavljanju ciljeva za taj dan, napiši one za koje doista vjeruješ da ih stigneš obaviti.
Odredi prioritete
Nakon što napraviš listu stvari koje trebaš napraviti (dnevnu, tjednu ili mjesečnu), na vrh stavi stvari koje su ti važne i hitne. To su stvari koje zbog rokova danas trebaš obaviti. Na sredinu liste stavi stvari koje nisu hitne ali su ti važne, a na kraju liste trebale bi se nalaziti stvari koje su najmanje hitne, ali koje želiš napraviti .
Razlomi zadatak u manje dijelove
Postavljanje velikih zadataka može nas odmah na početku demotivirati i ne znamo odakle početi. Zato je dobro, kada god možeš, veći zadatak podijeliti na manje dijelove.
Nakon što si podijelio zadatak u manje dijelove, odredi vremenski period, koliko ti treba za pojedinu aktivnost. Drži se tog određenog vremena jer ako ga produžuješ može doći do umora, pada koncentracije i manje uspješnosti.
Nađi mjesta za odmor u svome rasporedu
Ponekad zadaci koje si planirala nisu zahtjevni i nije nužno raditi pauzu između njih jer te ne umaraju. No, ako ti se zalomi da baš imaš nekoliko važnih i zahtjevnih stvari za napraviti, nemoj prelaziti s aktivnosti na aktivnost. Uzmi predah i napravi nešto što te opušta, kratko prošeći ili popričaj s nekime.
Odaberi pravo vrijeme za svaki zadatak
Vrijeme kada si svježa i odmorna iskoristi za zadatke koji od tebe zahtijevaju koncentraciju i razmišljanje. Periode dana kada si umornija i slabije koncentriran ostavi za opuštajuće aktivnosti i razonodu.
Nauči reći ne
Važno je naučiti reći ”NE” stvarima koje su nam primamljive, zbog prioriteta koje smo si postavili. Sve te stvari su privlačne i zanimljive, ali nas mame da upadnemo u zamku preopterećenosti obavezama i stvorimo si nepotreban stres i tjeskobu.
Makni stvari koje ”kradu” pažnju
Razmisli koje aktivnosti ti ”kradu” vrijeme, aktivnosti koje nisu hitne, a radiš ih umjesto planiranog (igranje igrica, kava s prijateljima, visiš na društvenim mrežama, čavrljanje, sanjarenje, gledanje klipova na YouTubeu, Netflix, surfanje netom…).
Motivacija
Često moramo raditi nešto što nam nije izrazito zanimljivo i izazovno, ali to je naša dužnost i obaveza (učenje za test iz kemije, polaganje važnog kolokvija, pripreme prezentacije, izrada izvještaja). Takve stvari je lakše napraviti ako se motiviramo, obećamo si nešto što nas veseli. Obećaj si nagradu. Nagrada također treba imati svoje mjesto u rasporedu.
Nemoj biti razočaran ako od prve ne uspiješ isplanirani dan provesti u djelo.
Izvor za tekst članak Marije Mikuš, dipl. psihologinje na portalu tesa.hr
