58 posto stanovnika Njemačke pripada tzv. srednjem sloju. 1997. godine bilo ih je 65 posto. Te brojke proizlaze iz studije Sveučilišta u Bremenu i Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja, koju je naručila zaklada Bertelsmann, javlja DW. Pojam srednjeg sloja određen je na temelju zarade. Za orjentaciju služi prosječni prihod. Stanovništvo se s obzirom na tu brojku dijeli na dvije skupine: onu s nižim i onu s većim prihodima. Ova znanstvena studija u srednji sloj ubraja one koji imaju na raspolaganju 70 do 150 posto tog prosječnog prihoda. Kod četveročlane obitelji radi se o 2.400 do 5.000 eura mjesečno.
Srednji sloj – jamac stabilnosti
Osim toga, studija kao daljnje kriterije uzima obrazovanje i zanimanje, objašnjava Olaf Groh-Samberg, profesor sociologije na Sveučilištu u Bremenu i jedan od autora studije. Njegov zaključak: “Raspodjela prihoda u Njemačkoj se sve više polarizira i sve su manje mogućnosti prelaska iz nižeg u srednji sloj”. Za profesora Groh-Samberga taj je razvoj zabrinjavajući. On pri tome podsjeća da je srednji sloj u Njemačkoj u samo pet godina smanjen za čak 7 posto. No njegov kolega sociolog Stefan Hradil to ne smatra tako dramatičnim: “Dijelovi srednjeg sloja imaju odlične šanse za društveni uspon. Dakle, ako je srednji sloj smanjen, onda to nije automatski loša vijest”.
Već je grčki filozof Aristotel rekao da se široki i stabilni srednji sloj pozitivno odražava na razvoj društva. Srednji sloj uglavnom sluša glas razuma, ne iskorištava siromašne i ne zavidi bogatima na njihovom blagostanju, obrazložio je grčki filozof.
To mišljenje dijeli i profesor Hradil: “Kada veći dio srednjeg sloja zapadne u poteškoće, dolazi do političke destabilizacije. Tada ti ugroženi dijelovi srednjeg sloja naginju relativno radikalnim izjašnjavanjima na izborima”. Kao primjer je naveo nastanak nacionalsocijalizma u Njemačkoj, koji je prema njegovom mišljenju posljedica slabljenja srednjeg sloja u gospodarskoj krizi 20-ih godina prošlog stoljeća.
Red je na političarima
Bez obzira na negativni trend, u Njemačkoj se još uvijek više od polovice stanovnika ubraja u srednji sloj. To je u usporedbi s drugim zemljama dobar rezultat. U državama koje imaju slabiji srednji sloj češće se javljaju određeni problemi. Profesor Hradil ističe: “Što su veće socijalne razlike, to je više problema s kriminalom i drugim negativnim pojavama”.
Zbog sve većeg broja onih koji raspolažu s nižim primanjima i koji imaju slabe šanse za uspon u srednji sloj, Olaf Groh-Samberg smatra da bi njemačka vlada što prije trebala poduzeti ozbiljnije mjere kojima bi omogućila taj uspon. On istodobno traži i uvođenje mjera kojima bi se spriječilo sve osjetnije smanjivanje solidarnosti kod bogatog sloja građana. Jer, kako je već davnih dana utvrdio i Aristotel, važno je pronaći pravu sredinu između dva ekstrema.
