Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Njemačka sve siromašnija, pojedinci sve bogatiji

Kad bi se stanovništvo sastojalo od deset ljudi, a privatna imovina bila 10.000 eura, jednom bi čovjeku pripadalo 5.300 eura, četvero bi imalo po 1.170 eura, a preostalih petero samo po 20 eura. Onaj najbogatiji bi dakle imao 265 puta više nego onih petero najsiromašnijih.

Kad bi se stanovništvo sastojalo od deset ljudi, a privatna imovina bila 10.000 eura, jednom bi čovjeku pripadalo 5.300 eura, četvero bi imalo po 1.170 eura, a preostalih petero samo po 20 eura. Onaj najbogatiji bi dakle imao 265 puta više nego onih petero najsiromašnijih.

“U proteklih 20 godina javni proračuni su izgubili više od 800 milijarda eura imovine”, kaže se u izvještaju Ministarstva rada. Za Ralpha Brügelmanna iz Instituta njemačkoga gospodarstva to nije nikakvo iznenađenje: “Razlozi su očiti: porast zaduženja državnog proračuna. Ukupna imovina, aktiva, je do 2009. neosporno rasla, ali dugovi su rasli još brže – iz toga je rezultirao gubitak imovine”, pojašnjava Brügelmann za Deutsche Welle.

Drukčija je situacija privatne imovine. Prema istom izvještaju ukupna privatna imovina Nijemaca porasla je između 1992. i početka 2012. s približno 4,6 bilijuna eura na gotovo deset bilijuna eura. Čak i u kriznim godinama od 2007. na ovamo privatna imovina je porasla za 1,4 bilijuna eura.

Financijski stručnjak Ralph Brügelmann objašnjava zašto državni dugovi i privatno bogatstvo nisu nikakva suprotnost: “Gospodarska djelatnost u Njemačkoj je načelno u privatnim rukama, a privatne investicije načelno donose najveće rendite.”

Malobrojni imaju mnogo

Povećanje blagostanja u Njemačkoj je raspoređeno krajnje neravnomjerno. Više od polovice ukupne neto-imovine u Njemačkoj u vlasništvu je jedne desetine stanovništva. Nasuprot tomu, polovica stanovništva posjeduje samo jedan posto ukupne imovine.

Kad bi se stanovništvo sastojalo od deset ljudi, a privatna imovina bila 10.000 eura, jednom bi čovjeku pripadalo 5.300 eura, četvero bi imalo po 1.170 eura, a preostalih petero samo po 20 eura. Onaj najbogatiji bi dakle imao 265 puta više nego onih petero najsiromašnijih.

Rizici neravnomjerne raspodjele

Profesor za organizacijsku sociologiju na Tehničkom sveučilištu u Darmstadtu Michael Hartmann uvjeren je da tako neravnomjerna raspodjela dobara ima niz negativnih posljedica: “Što je veća nejednakost, to je veća stopa kriminaliteta, to je lošije zdravstveno stanje, očekivani životni vijek i obrazovanje ukupnog stanovništva.”

Neravnomjerna raspodjela donosi i gospodarske rizike, naglašava Hartmann u razgovoru za Deutsche Welle. “Razlog za izbijanje financijskih kriza je uvijek ekstremno neravnomjerna raspodjela, jer je tada na gornjem kraju skale na raspolaganju puno novca, koji ne ide u potrošnju, nego u špekulativne mogućnosti ulaganja.”

Po mišljenju profesora Hartmanna država bi trebala višim poreznim stopama za one koji puno zarađuju i puno imaju utjecati na smanjenje jaza između bogatih i siromašnih. “Kad bismo danas imali iste porezne stope kao sredinom 90-ih godina to bi značilo 40 do 50 milijarda eura veće porezne prihode svake godine.”

Jalove nade u investicije

Za Christopha Brügelmanna iz Insituta njemačkoga gospodarstva to nije dobar recept: “Konjunktura se tako može pokrenuti, ali gospodarski rast ne. Ono što je kratkoročno dobro za konjunkturu, to je dugoročno otrov za investicijsku klimu.”

S tom tezom se Michael Hartmann ne slaže: “To je mantra gospodarske politike: veća primanja na gornjem kraju ljestvice jamče investicije, investicije jamče radna mjesta. To je trickle-down-efekt u koji su već godinama polagane nade, ali koji nije nastupio.”

I doista, izvještaji Savezne vlade o stanju siromaštva i bogatstva, koji izlaze svake četiri godine, potvrđuju da se jaz između bogatih i siromašnih sve više povećava. 1998. je skupina najbogatijih domaćinstava posjedovala oko 45 posto ukupne neto-imovine, 2008. je to bilo već više od 53 posto.

Opći osjećaj nepravde

I razvitak visine plaća pridonosi povećavanju jaza, konstatira Ministarstvo rada. Na gornjem kraju ljestvice su plaće porasle, na donjem dijelu je 40 posto zaposlenih s punim radnim vremenom imalo realni pad plaće.

Michael Hartmann ukazuje na još jedan efekt koji donosi neravnomjerna raspodjela imovine: “To se promijenilo tako dramatično u tako kratkom vremenu da to vide široke mase stanovništva i da to osjećaju kao nepravdu.”

To mišljenje, izgleda, dijele i u Ministarstvu rada. Jer, u vezi s razvitkom plaća u izvještaju se kaže: “Takav razvitak plaća vrijeđa osjećaj stanovništva za pravdu.”


Napisao

Ekonomija

Rast cijena u posljednjih nekoliko godina doveo je do toga da su raspoloživi kućni budžeti građana pod sve većim udarom.

Edukacija

Poslodavci se najviše boje toga da ćete otići jednom kada pronađete posao koji više odgovara vašim kvalifikacijama.

Lifestyle

Uspješni poduzetnici su strastveni, inovativni, zahtjevni i brižni. Pročitajte u čemu se krije tajna njihovih uspjeha.

Izdvojeno

Nekoliko je stvari koje se nikako ne smiju izgovoriti na radnom mjestu, barem ne naglas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.