ITB Berlin 2018 je najveći svjetski sajam turizma i prateće industrije koji se održao sredinom ožujka u Berlinu. I ove je godine na sajmu sudjelovala StarDigital grupa, domaća tvrtka koja se specijalizirala za pružanje tehnoloških usluga i rješenja s područja digitalnog marketinga s fokusom i značajnim rezultatima u digitalnoj promociji i marketingu turizma. U kratkim crtama prenosimo najvažnije vijesti i trendove s ovog događanja.
Ključne teme ovogodišnjeg ITB sajma
ITB Berlin 2018 kao najveći je svjetski sajam turizma i prateće industrije i ove je godine okupio brojne predstavnike hotelijerskog biznisa, turističkih zajednica i turističkih organizacija, velike tour operatore, zrakoplovne tvrtke i svu ostalu prateću turističku industriju iz cijelog svijeta. Na sajmu u Berlinu ove je godine sudjelovalo 186 zemalja, preko 10.000 izlagača, preko 160.000 posjetitelja, a sve se događalo na više od 160.000 kvadratnih metara u 26 paviljona. Glavna poruka koja dolazi iz Berlina potvrđuje da turistička djelatnost na globalnoj razini cvjeta. Sve ukazuje kako će 2018. godina za turističku djelatnost biti godina rasta i novih rekorda. No, istaknuto je kako taj izuzetno pozitivan gospodarski trend u turističkoj industriji ne smije zaslijepiti činjenicu da se turizam suočava s velikim izazovima širom svijeta. Digitalna transformacija cjelokupne industrije nastavlja napredovati i utječe na svaku tvrtku i pružatelje usluga. S druge strane, pitanja kao što su potreba za većom sigurnošću i privatnošću na putovanjima, kao i porast kontroverznog fenomena prevelike turističke napučenosti (tzv. overtourism) na određenim destinacijama, koji stvara probleme, teme su o kojima se govorilo u Berlinu. Na tzv. overtourism, između ostalog, značajno utječu tehnološke disrupcije te tvrtke poput Airbnba, koje će i nastavit utjecati na društveni diskurs o budućnosti razvoja turizma.
„Teme koje su dominirale događanjem dodatno su naglasile kako ePutovanja i tehnološki trendovi te digitalni marketing danas dominiraju turizmom, govorilo se o tome što donose inovacije u svijetu turizma i kakav će biti utjecaj Blockchain tehnologija, društvenih mreža te tehnologija za prepoznavanje glasa i umjetne inteligencije na turističku djelatnost.“, naglasio je Petar Pavić, partner u StarDigital grupi. U sklopu događanja istakle su se i promjene vezane uz segment luksuznog turizma gdje dolazi do značajnih promjena u ponašanju potrošača – pomiču se dosadašnje granice. Bogatstvo više nije definirano prikazivanjem materijalnog, svjetlucave površine i javnog prezentiranja statusnih simbola. Dolaze nove generacije kod kojih nematerijalni oblici luksuza sve više uzimaju na važnosti, a od turističkog proizvoda traže se vrijednosti kao što su samootkrivenje, osobna iskustva, autentičnost. Osim toga, vrijeme postaje sve važniji faktor. Ovakvi pomaci u sustavu vrijednosti donose promjene u ponašanju potrošača, posebno u segmentu prilagodbe luksuznog turizma tim novim vrijednostima i potrebama korisnika.
Jedna od važnih tema o kojoj se govorilo je i sve značajniji razvoj medicinskog turizma u kojem leži veliki potencijal za daljnji globalni razvoj turističke industrije. Prema najnovijem izvješću tvrtke VISA i Oxford Economics, trenutačni promet u svjetskom medicinskom turizmu iznosi oko 50 milijardi dolara. Tijekom idućih deset godina rast se očekuje do 25 posto godišnje – što ukazuje na značajan potencijal ovog segmenta. Na sajmu je tako predstavljen Kvarner Health program – kroz koji se pozicionirala i Hrvatska.
U sklopu sajma tako su predstavljeni svi najnoviji opći trendovi u svijetu turizma, kao i tehnološki trendovi koji će znatno utjecati na razvoj turizma u budućnosti, čije naglaske iznosimo u nastavku.
Opći turistički trendovi – turizam u porastu
Turistička industrija nastavlja rasti. Očekuje se da će ostvariti novi prodajni rekord u ovoj godini i to će biti osma uzastopna godina globalnog rasta turističke industrije. Što se tiče konkretnih podataka, turistička industrija u 2017. godini globalno bilježi rast izlaznih turističkih putovanja i to ukupno +6 posto, unatoč prirodnim nepogodama i napadima terorista, kao i kontroverznim protestima protiv sve češćeg fenomena prekomjerne turističke posjećenosti određenim destinacijama (tzv. overtourism). Globalno se očekuje porast izlaznih turističkih putovanja u 2018. od čak +5 posto, a veliko iznenađenje se očekuje od porasta izlaznih putovanja iz Azije i Južne Amerike, za koje se predviđa nešto veći rast.
Gradski izleti u usponu
Najveći generator rasta na globalnom nivou čine gradski izleti (city trips) što predstavlja iznenađenje na turističkoj slici. Čini se kako promjene u ponašanju potrošača i putnika pomalo prevaguju u korist razvoja zanimljivih gradskih destinacija i gradskih izleta, koje tako sve više preuzimaju primat u turizmu i nadrastaju klasična putovanja orijentirana ljetovanjima na plaži.
Primat u izlaznim putovanjima drže Amerika i Europa
Još uvijek najveći broj izlaznih putovanja dolazi od turista iz Amerike i Europe, premda prognoze predviđaju da će na tom polju doći do promjena te se očekuje značajniji porast izlaznih putovanja iz Azije i Južne Amerike. Ako se gledaju pojedinačna tržišta, značajan porast je u 2017. godini ostvarila Rusija (+18 posto) i Španjolska (+11 posto), dok je npr. Mexico pao za (-5 posto). Očekuje se da će turisti iz Kine i zemalja Južne Amerike snažnije putovati u budućnosti, s nešto racionalnijom potrošnjom.
Problem prekomjerne posjećenosti (tzv. Overtourism)
O ovom se trendu dosta govorilo na sajmu. Određene destinacije se suočavaju s ozbiljnim problemom prekomjerne posjećenosti turista, što je izazvalo čak i proteste lokalnih stanovnika i zajednice. Čak je 25 posto internacionalnih turista imalo osjećaj da je destinacija koju su posjetili bila prekomjerno posjećena. Dok je 9 posto ispitanika naglasilo kako je kvaliteta njihovog turističkog putovanja značajno pala zbog prekomjerne gužve destinacije koju su posjetili. Na taj su se problem u istraživanju najviše žalile obitelji s malom djecom i mladi putnici ispod 34 godine.
Najviše su se navodile kao prenapućene destinacije skijališta u Alpama, duga čekanja na ski-žičare i određeni gradovi kao turističke destinacije. Od skijališta to su redom bila područja Dolomita, potom poznate znamenitosti kao što je Veliki Kineski zid te gradovi Guangzhou (24 posto), Shanghai (23 posto), Beijing (21 posto), Amsterdam (19 posto), Istanbul (19 posto) te Barcelona, Firenca i Venecija (svi po 18 posto). Govorilo se i o strategijama za borbu protiv prenapučenosti koje bi mogle uključivati dodatno širenje infrastrukture, veću uključenost lokalne zajednice u proces upravljanja, veću zaštitu turističke imovine kroz skuplju naplatu ulaznica ili pak korištenje naprednih tehnologija i podataka za bolje upravljanje posjetiteljima. Osim toga, takve se strategije mogu promatrati kao prilika za premještanje turista iz zagušenih područja na neke manje poznate atrakcije i bolje upravljanje cjelokupnim procesom.
Sigurnost ostaje važan faktor u turizmu
Međunarodna putovanja i dalje su pretežno sigurna unatoč prirodnim katastrofama i terorističkim napadima diljem svijeta, koji su uzrokovali zabrinutost putnika čak i više no što je to opravdano. Ipak, mnogi ljudi odustaju od svojih putovanja, ili se prebacuju na alternativne destinacije zbog straha od terorističkih napada, što uglavnom rezultira promjenom odredišta koja se percipiraju kao sigurna. Više od četiri međunarodna putnika od deset (oko 41 posto) reklo je da će nedavna upozorenja o nestabilnosti i teroru utjecati na planiranje njihovih putovanja za 2018. godinu.
Trećina (33 posto) planira prebaciti svoje putovanje na sigurnije odredište, a daljnjih 8 posto uopće neće putovati. Na pozitivnoj strani, gotovo 60 posto putnika kaže da neće promijeniti svoje putovanje zbog mogućih terorističkih prijetnji. Istraživanje je također pokazalo kako su putnici iz Azije osjetljiviji na terorističke prijetnje pa je čak 71 posto Japanaca i 51 posto Kineza jako osjetljivo na tu temu. Dok su putnici iz Europe manje osjetljivi, naročito Britanci i Nizozemci. Unatoč svemu navedenom kriminal i zdravstveni problemi su realniji rizici s kojim se putnici susreću na terenu. Otprilike 8 posto putnika se na svojim putovanjima susrelo s nekim od takvih problema.
Nova ciljna skupina u porastu: milenijci iz muslimanskih zemalja
Svjetsko tržište za ‘muslimanska putovanja’ moglo bi značajno narasti u narednih nekoliko godina zahvaljujući rastućoj populaciji muslimanskih milenijaca koji putuju na međunarodnoj razini. Ovaj je segment prema zadnjim podacima zastupljen s oko 60 posto od ukupno 1,8 milijardi muslimana u dobi ispod 30 godina. Taj segment svjetske populacije mogao bi postati “sljedeće veliko tržište potrošača”, istaknuto je u sklopu 25. World Travel Monitor® Foruma.
Ukupna potrošnja muslimanskih putnika za 2014. godinu iznosila je oko 142 milijarde dolara, te 121 milijuna dolazaka širom svijeta u 2016. godini. Predviđa se da bi ove brojke mogle porasti na potrošnju od 220 milijardi dolara i 158 milijuna dolazaka u 2020. godini. Trenutno su Azija (57 posto) i Europa (30 posto) dva glavna odredišna područja za muslimanske putnike. Muslimanski putnici imaju specifične vjerske i prehrambene navike i potrebe (npr. halal-prehrana) pa je potrebno prilagoditi turističku ponudu njihovim zahtjevima, ukoliko se želi uzeti dio kolača koji ovaj globalno rastući segment potrošača može donijeti.
Luksuzni turizam doživljava seizmičke promjene
Svijet luksuznog turizma krenuo je s velikom transformacijom koja će pružiti njihovim potrošačima potpuno drugačije iskustvo u godinama koje dolaze. Luksuzna putovanja čine samo 7 posto svih međunarodnih putovanja, ali zato čine 20 posto ukupne globalne turističke potrošnje zbog svojih visokih cijena.
Procjenjuje se da bi tržište luksuznog turizma moglo narasti na 1,154 milijardi dolara do 2022., jer prosječan putnik u ovom segmentu troši šest puta više od regularnog putnika. Današnji bogati potrošači su globalni, digitalni i razumni, vole trgovati ali nisu lojalni. Luksuzni potrošači, a posebno milenijci, sada naglasak stavljaju na kupnju „vrijednosti i iskustva“, a ne proizvoda te se prebacuju s potrebe “posjedovanja” u zadovoljavanje potrebe “doživljaja“. To znači da, umjesto “univerzalnih i dosljednih” hotela, gosti sada traže “jedinstvena i osobna” iskustva od luksuznih hotela. Kao odgovor, “luksuz se mora redefinirati da ostane relevantan”.
Luksuzni pružatelji usluga smještaja orijentiraju se na pružanje novih iskustava koja su personalizirana, djeljiva, autentična, impresivna, jedinstvena i ekskluzivna. Zadatak im je nuditi nezaboravne trenutke gostima uz pokušaj stvaranja “osjećaja lokaliteta” osiguravajući da se imovina uklapa u okolinu i lokaciju na kojoj se nalazi. Ključnu ulogu u tim promjenjivim trendovima će igrati i tehnologija. U budućnosti najsuvremenija potrošačka tehnologija moći će “prilagoditi gostujuće iskustvo” u hotelima. Na primjer, gosti bi mogli upotrebljavati pametne telefone hotela i pametne pomoćne uređaje za narudžbe, rezervacije i druge hotelske usluge. Proširena stvarnost (Augumented Reality) mogla bi pomoći hotelima da “ispričaju svoju priču” pružajući dodatne informacije o lokaciji ili okolini u kojoj se nalaze, nuditi nove usluge i druga iskustva.
Chatbotovi, roboti i umjetna inteligencija
U budućnosti će nove tehnologije odigrati odlučujuću ulogu ne samo za hotelski sektor, već i za putovanja i turizam općenito. Među različitim trendovima u razvoju, istaknuta je autonomna tehnologija koja je osobito primjenjiva na turizam. Što uključuje različite konverzacijske tehnologije poput “digitalnih osobnih asistenata”, poput chatbota ili interaktivnih uređaja do fizičkih robota. Primjena robota u turizmu, primjerice, može se kretati od robota koji dostavljaju prtljagu u hotelima, kotrljajući se iza gostiju, do potpuno autonomnog zračnog prijevoza prtljage. Druga vrsta autonomne tehnologije su “alati za slanje preporuka”, koji uče iz korisničkog pretraživanja, recenzija i ocjena određenih online usluga kako bi napravili odgovarajuće prijedloge, za nove hotele i destinacije.
