Mira Murati, bivša tehnološka direktorica OpenAI-ja, koja je kratko bila i privremena CEO tijekom lanjske drame s otpuštanjem Sama Altmana, pokrenula je vlastiti AI laboratorij koji će raditi na razvoju najnaprednijih modela umjetne inteligencije. No, za razliku od konkurencije, njezin će Thinking Machines Lab imati jasnu misiju – učiniti vrhunsku umjetnu inteligenciju dostupnom i razumljivom široj javnosti. I zapravo će biti konkurent OpenaAI-ju, tvorcu zasad, najpopularnijeg chatbota – ChatGPT-a.
M. Murati, koja je rođena u albanskom gradu Vloreu, postala je jedna od najutjecajnijih žena u tehnološkom svijetu. Od djevojke koja je sa 16 godina na stipendiji otišla iz Albanije do mjesta na Fortuneovoj listi 100 najmoćnijih žena u biznisu, njezin put je uistinu fascinantan. Nakon diplome na prestižnom Dartmouthu, gradila je karijeru u Goldman Sachsu i Tesli, gdje je vodila razvoj Modela X, da bi kasnije u OpenAI-ju odigrala ključnu ulogu u stvaranju ChatGPT-a. Prošle godine Dartmouth College odao joj je priznanje dodijelivši joj počasni doktorat znanosti za doprinos demokratizaciji tehnologije.
Sada je oko sebe okupila vrhunski tim, uključujući Johna Schulmana, jednog od ključnih izumitelja ChatGPT-a, te nekoliko drugih vrhunskih stručnjaka iz OpenAI-ja, Googlea i Mistral AI-ja. Tu su i bivši potpredsjednik za istraživanje Barret Zoph, koji je postao glavni tehnološki direktor novog laboratorija, voditelj multimodalnog istraživanja Alexander Kirillov, voditelj posebnih projekata John Lachman i vodeći istraživač Luke Metz. Njihov zajednički cilj je razviti AI modele koji će biti jednako napredni kao oni vodećih kompanija, ali s naglaskom na pristupačnost i razumljivost.
“Postoji ozbiljan jaz između brzog napretka umjetne inteligencije i javnog razumijevanja te tehnologije. Čak i sofisticirani znanstvenici nemaju čvrsto razumijevanje sposobnosti i ograničenja AI-ja,” objanila je M. Murati razlog pokretanja laboratorija u svom blogu. Njezina tvrtka obećava potpunu transparentnost – od objavljivanja tehničkih bilješki do dijeljenja stvarnog koda.
Pojava novih igrača poput kineskog DeepSeeka, koji tvrdi da gradi napredne modele zaključivanja za djelić uobičajenih troškova, potvrđuje i Muratino uvjerenje da smo još uvijek u ranim fazama razvoja umjetne inteligencije i da ima prostora za nove inovacije na tržištu. “U konačnici, najnapredniji modeli otključat će najtransformativnije aplikacije i koristi, poput omogućavanja novih znanstvenih otkrića i inženjerskih proboja,” objašnjava tvrtka na svom blogu.
Tim je već započeo rad u San Franciscu, a iako detalji njihovih proizvoda još nisu poznati, neće biti riječ o još jednom chatbotu. Umjesto toga, fokusirat će se na optimizaciju suradnje između ljudi i AI-ja, što M. Murati vidi kao ključno usko grlo u razvoju ove tehnologije. To je područje koje je posebno zanima još iz vremena kad je radila u Leap Motionu na tehnologijama proširene stvarnosti.
Zanimljivo je da je Murati svojoj kompaniji dala ime po pionirskom projektu Dannyja Hillisa iz 1980-ih. Njegov Thinking Machines, koji je razvijao superračunala za AI, bio je ispred svog vremena i propao je 1994. godine. Hillis, koji je bio štićenik pionira umjetne inteligencije Marvina Minskyja, sanjao je o partnerstvu između ljudi i strojeva. Trideset godina kasnije, Murati je preuzela ime kako bi nastavila, s istom idejom ali modernijom vizijom – stvoriti AI sustave koji će biti istovremeno moćni i pristupačni.
Za financiranje ovako ambicioznog projekta bit će potrebni milijuni dolara, no s obzirom na reputaciju Mire Murati, sve govori u prilog činjenici da to neće biti problem. Thinking Machines Lab još nije objavio svoje financijske partnere, ali s obzirom na to da je riječ o javnoj dobrotvornoj korporaciji, očekuje se transparentnost i u tom području.
Iako je napustila vodeću poziciju u jednoj od najvažnijih AI kompanija na svijetu, čini se da Mira Murati ima i većih ambicija – demokratizirati pristup najnaprednijoj umjetnoj inteligenciji i osigurati da ta moćna tehnologija bude korisna društvu u cjelini. Kao zagovornica etičkog razvoja AI-ja, uvijek je isticala važnost regulacije i uključivanja različitih perspektiva u oblikovanje budućnosti. Za ženu koja je s vrha OpenAI-ja vodila razvoj nekih od najutjecajnijih AI projekata današnjice, ovo bi mogao biti još jedan revolucionaran korak u karijeri i put na tron najutjecajnijih žena našeg stoljeća u tehnologiji.
