Svake godine, 1. siječnja, na snagu stupa niz novih zakona i propisa. Iznimka nije ni 2019. godina, a najvažnije novine donosi paket devet poreznih zakona. Novi porezni propisi vezani su uz porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, doprinose, porez na dobit, porezu na promet nekretninama, trošarine, fiskalizaciju u prometu gotovinom, administrativnu suradnju u području poreza te Opći porezni zakon.
Smanjene stope PDV-a
Najviše građana trebalo bi osjetiti smanjenje stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene s 25 na 13 posto. Ministar financija Zdravko Marić i predsjednik Vlade Andrej Plenković često su ponavljali kako očekuju da će smanjenje poreznih stopa rezultirati smanjenjem maloprodajnih cijena navedenih proizvoda, a većina vodećih trgovačkih lanaca korigirala je cijene već u prosincu.
Od 1. siječnja porezna stopa PDV-a od 13 posto primjenjuje se na isporuku:
- živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
- svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
- svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi;
- žive ribe;
- svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka;
- svježih ili rashlađenih rakova: jastozi, hlapovi, škampi, kozice;
- svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće;
- svježeg i suhog voća i orašastih plodova;
- svježih jaja peradi, u ljusci;
Stopa PDV-a na bezreceptne lijekove smanjit će se s 25 na 5 posto. Time će se porezna stopa na bezreceptne lijekove izjednačiti s poreznom stopom za lijekove koji se izdaju na recept.
Izjednačena tiskana i elektronička izdanja
Izjednačit će se također stopa PDV-a na knjige, novine i časopise u tiskanom i elektroničkom izdanju. Do sada su elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija bila oporezovana po stopi od 25 posto, a tiskana izdanja sniženom stopom od 5 posto. Od 1. siječnja će stopa PDV-a na knjige, udžbenike i druge publikacije bez obzira na to u kojem su obliku izdani iznositi pet posto. Izuzetak su djela koja se većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja.
Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se usluge te povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje djelatnost obavljaju sukladno propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz odobrenje državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.
Ulazak u sustav PDV čim se premaši prag
Porezni obveznici koji tijekom godine premaše prag od 300 tisuća kuna prihoda i tako ispune uvjete za ulazak u sustav PDV-a, ući će u sustav odmah, umjesto početkom iduće kalendarske godine kao što je to propisano aktualnim zakonom.
Zbog usklađivanja sa zahtjevima Europske komisije ukinut je prag od 400 tisuća kuna za priznavanje pretporeza od 50 posto za nabavu ili najam osobnih automobila, plovila i zrakoplova za osobni prijevoz. Osobnim automobilima smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala.
Ubuduće će Porezna uprava od poreznog obveznika moći tražiti da dostavi instrumente osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci ako sumnja u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja. Ako porezni obveznik ne dostavi instrument osiguranja, Porezna uprava će donijeti rješenje o ukidanju PDV identifikacijskog broja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
U skladu s direktivom Europske unije pojednostavljuje se porezni postupak za porezne obveznike sa sjedištem u EU, odnosno u Republici Hrvatskoj, koji isporučuju elektroničke usluge (telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge) u vrijednosti manjoj od 77.000 kuna u države članice EU u kojima nemaju sjedište.
Porez na dohodak
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak maksimalna osnovica za primjenu stope od 24 posto povećana je sa 17.500 kuna mjesečno (210 tisuća kuna godišnje) na 30.000 kuna (360 tisuća kuna godišnje). Na dio porezne osnovice iznad 30.000 kuna mjesečno primjenjivat će se porezna stopa od 36 posto. Drugim riječima, godišnji porez na dohodak će se plaćati po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 360.000 kunate po stopi od 36 posto na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000 kuna.
Isplata nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) neoporeziva je do iznosa od 5.000 kuna godišnje (primjena već od 1. prosinca 2018.). Božićnica ostaje neoporeziva do iznosa od 2500 kuna.
Minimalna bruto plaća za 2019. godinu iznosi 3.750,00 kuna. Navedeni iznos odnosi se na puno radno vrijeme radnika, dok se najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Neto plaća je sukladno tome povećana s 2752 kuna na 3000 kuna.
Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak od iduće godine odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu donosit će lokalne jedinice. Zakonom je reguliran raspon paušala od 150 do 1500 kuna. Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna su donijeti odluku o iznosu paušala za 2019. do 31. siječnja, a Poreznoj upravi je moraju dostaviti do 15. veljače iduće godine. Ako gradovi i općine sami ne utvrde iznos paušala u propisanom roku, automatski se određuje da će paušal iznositi 750 kuna.
Primici ostvareni privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi oporezivat će se po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak.
Uzdržavani članovi obitelji
Izmjene Zakona o porezu na dohodak u trećem krugu porezne reforme donose i novine kod primitaka koji ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove.
Uzdržavanom djecom smatraju se i djeca, odnosno pastorčad koju uzdržavaju poočimi i pomajke, a uzdržavanim članovima smatraju se maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.
Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove (uz već do sada propisano) neće se uzimati u obzir:
- odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti;
- stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja te
- potpore djetetu za školovanje do 15. godine života (odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja) koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke od nesamostalnog rada.
Dakle, od iduće godine pravo na poreznu olakšicu moći će ostvariti i roditelji učenika i studenata koji godišnje prime stipendije ili nagrade za izvrsnost u iznosu većem od 15.000 kuna. U pojašnjenju uz konačni prijedlog zakona navedi se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove stipendije ne uzimaju u obzir, bez obzira tko je isplatitelj. Dakle, uvjet isplate iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja odnosi se samo na nagrade.
Dodjela ili opcijska kupnja dionica – dohodak od kapitala
Novina je brisanje odredbe kojom je bilo propisano da se dohotkom od osiguranja smatraju i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod, odnosno izdatak
Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2 posto godišnje (ranije 3%), osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.
Propisuje se jednostavniji način godišnjeg obračuna poreza na dohodak za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti ili na području Grada Vukovara.
Godišnji porez na dohodak za navedene skupine će se utvrđivati prema poreznoj osnovici kao i do sada, a tako utvrđen godišnji porez će se umanjiti za 50 posto razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50 posto razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada . Od tako utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. To će se primijeniti već pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu i nadalje.
Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima više se neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala i oporezivat će se po stopi od 24 posto. Dohotkom od kapitala smatrat će se i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti.
Pojednostavljeno oporezivanje dohotka ostvarenog u inozemstvu
Pojednostavit će se oporezivanje dohotka ostvarenog u ili iz inozemstva radi činjenice da se na inozemnim ispravama dohodak iskazuje kao oporezivi dohodak sukladno inozemnim porezno pravnim pravilima.
Novi porezni propisi jednostavnije reguliraju oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti u inozemstvu. Izbjegava se obveza da porezni obveznici vode poslovne knjige i u Republici Hrvatskoj po drugačijim pravilima. Ostavlja se mogućnost da porezi obveznici plaćaju predujmove poreza na dohodak i za njih dostavljaju propisane izvještaje u Republici Hrvatskoj te tako odaberu da se taj dohodak utvrđuje na osnovu hrvatskih poreznih propisa.
Više nema obveza obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak u slučajevima kada je na naknade koju ostvare fizičke osobe – nerezidenti plaćen porez po odbitku u skladu s propisima kojima je uređeno oporezivanje dobiti. Naknade za nastupe (usluge) inozemnih umjetnika i sportaša oporezuju se po odbitku po stopi od 15 posto u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu.
Što se ne smatra dohotkom
Dopunjena je odredba kojom je propisano da se dohotkom ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju niti primici po osnovi troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
Dohotkom se ne smatraju:
- udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovnom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica.
- formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova
Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju državne potpore za istraživačko razvojne projekte.
Doprinosi
Od 1. siječnja ukidaju se doprinosi na plaću za zapošljavanje u iznosu od 1,7 posto te za zaštitu zdravlja na radu u iznosu od 0,5 posto. No, doprinos za zdravstveno osiguranje povećava se s 15 na 16,5 posto.
Tako se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto, što bi prema izračunu Ministarstva financija poslodavcima trebalo smanjiti trošak za 900 milijuna kuna.
Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje godišnji prihodi državnog proračuna bi prema očekivanim projekcijama trebali biti manji za 2,2 milijarde kuna. Neto učinak ukidanja doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje trebao bi biti povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Doprinosi na “direktorske plaće”
Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadrugekoji nije osiguran po toj osnovi, obveznik je plaćanja doprinosa u visini razlike između propisanog minimalnog doprinosa – koji se izračunava kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i odgovarajućeg razdoblja u kojem je obnašao dužnost – i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. ’Diirektorska’ osnovica za 2019. iznosit će 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno 65.894,40 kuna godišnje. Porezna uprava će eventualnu razliku doprinosa utvrditi prilikom godišnjeg obračuna.
Dakle, ako je član uprave ili direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj se obračunavaju doprinosi manja od minimalne, tada će osobno trebati platiti razliku između minimalne osnovice i osnovice za obračun doprinosa na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.
Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.
Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se ova obveza doprinosa.
Za člana uprave zaposlenog u društvu u kojem obnaša tu dužnost, obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) dok je za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici obveznik plaćanja sam član uprave.
Nije propisana obveza isplate plaće
Zakonom o doprinosima nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose.
Prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju se ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću).
Nove odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak stupaju na snagu 1. siječnja 2019., što znači da se primjenjuju na sve isplate nakon 1. siječnja 2019. godine (i na plaću za prosinac 2018. koja se isplaćuje u siječnju 2019. godine).
Nove odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima stupaju na snagu 1. siječnja 2019., to znači da se primjenjuju na sve obračune nakon 1. siječnja 2019. godine (na plaću za siječanj 2019. koja se isplaćuje npr. u veljači 2019. godine).
Porez na dobit
Izmjenama Zakona o porezu na dobit koje će se primijeniti već prilikom podnošenja prijave poreza za ovu godinu, porezno priznatim rashodom smatrat će se i otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja (npr. tzv. lex Agrokor).
Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20 posto proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade koje se isplaćuju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU-ovom popisu nekooperativnih država ili teritorija u smislu poreznog nadzora, a s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (porezne oaze).
Pojednostavljen je postupak oporezivanja u slučaju kada ugovorenu naknadu za nastupe inozemnih umjetnika i športaša koriste inozemne osobe koje nisu fizičke, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku.
Ostale promjene u sustavu poreza na dobit uglavnom se odnose na porezne obveznike iz sustava grupe povezanih osoba koja posluju na području više država članica Europske unije i trećih zemalja, odnosno na multinacionalne kompanije, a ne na samostalne porezne obveznike.
Za većinu poreznih obveznika se ne uvode značajne promjene.
Fiskalizacija
Od 1. siječnja uvodi se obvezna fiskalizacija za prodaju robe ili usluga putem samouslužnih uređaja (primjerice automate za tople/hladne napitke, za grickalice i sl.). Fiskalizacija prodaje putem samoposlužnog uređaja ne predstavlja obvezu izdavanje fiskaliziranog računa kupcu, već prijave prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja. Prijava će se odvijati putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave.
Samoposlužni uređaji koji već imaju mogućnost izdavanja računa mogu i dalje izdavati račune, ali će biti obvezni provoditi fiskalizaciju kroz prijavu prodanih roba ili usluga putem instaliranog softvera. Kako bi se obveznicima fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu, ove odredbe će se primjenjivati od 1. siječnja 2021.
U Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom dodan je članak prema kojem je obveznik fiskalizacije koji iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju (narudžbenica, ponuda, predračun i sl.), od 1. siječnja 2019. na tom dokumentu obvezan vidljivo ispisati “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”.
Novčanom kaznom od 30.000 do 500.000 kuna kaznit će se pravna osoba, obveznik fiskalizacije, a od 30.000 do 300.000 kuna obrtnik ili fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik fiskalizacije, ako prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju bez vidljive naznake “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN “. Za ovaj prekršaj novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, obveznik fiskalizacije.
U slučaju nemogućnosti izdavanja računa koji sadrži Jedinstveni identifikator računa u tekstu Zakona dodatno se naglašava da se računi koji su, zbog prekida elektroničke veze s Poreznom upravom, izdani sa sadržajem propisanim odredbama članka 9. Zakona (vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaka načina plaćanja računa i zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije), ali bez podataka o Jedinstvenom identifikatoru računa, smatraju ispravnim ako obveznik fiskalizacije u roku od dva dana od dana kad je došlo do prekida veze dostavi Poreznoj upravi elektroničkom vezom sve takve račune.
Kada dođe do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja, često nije moguće ponovno uspostaviti rad istog u Zakonom propisanom roku od dva dana. Stoga se rok u kojem je obveznik dužan uspostaviti rad naplatnog uređaja produljuje s dva dana na pet dana. Navedeni rok vrijedit će i za obvezu dostavljanja Poreznoj upravi svih izdanih računa, putem uspostavljene elektroničke veze.
Propisane su novčane kazne i ako obveznik fiskalizacije ne osigura zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu podataka s Poreznom upravom te ako ne istakne obavijest o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja na samoposlužnom uređaju. Novčane kazne su propisane za pravnu osobu, odgovornu osobu i fizičku osobu obrtnika ili fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
Porez na nekretnine
Stopa poreza na promet nekretninama smanjuje se sa sadašnjih 4 posto na 3 posto. U Ministarstvu financija očekuju da će smanjenje porezne stope na promet nekretnina potaknuti prijavu transakcija te indirektno sređivanje zemljišnih knjiga. Porez na promet nekretninama je prihod jedinca lokalne uprave i samouprave, a procjenjuje se da će njihovi prihodi zbog smanjene stope biti manji za oko sto milijuna kuna.
Trošarine
Novi porezni propisi vezani uz trošarine omogućavaju povrat trošarina na dizelsko gorivo za komercijalni prijevoz robe i putnika, fleksibiliziran je rok plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića, ukinuta je obveza obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske u slučaju povećanja trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta.
Iznos povrata na 1.000 litara dizela je oko 80 eura, odnosno oko 600 kuna . U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da je mjera “teška“ 300 milijuna kuna – 260 milijuna kuna u teretnom (30.000 vozila) i 40 milijuna kuna u putničkom (5.000 vozila) domaćem prijevozu. Povrat trošarine moći će dobiti svi domaći i strani prijevoznici sa sjedištem u EU za dizel gorivo kupljeno u Hrvatskoj.
Opći porezni zakon
Izmjenama Općeg poreznog zakona omogućene su, između ostalog, suvremenije procedure izdavanja poreznih akata, provođenje elektroničkih procedura i transakcija koje zamjenjuju tradicionalne administrativne postupke, uz zadržavanje pravne valjanosti i osiguravanja većeg stupnja sigurnosti u takvom poslovanju.
Pravilnikom će se propisati daljnja razrada elektroničke i općenito redovne dostave, kako bi se promjene uskladile s razvojem elektroničke komunikacije. Knjigovodstvene isprave, evidencije i računi mogu se čuvati u obliku elektroničkog zapisa.
Brisano je ograničenja vezano za primjenu obvezujućih mišljenja kako bi se potaknula što češće uporabe tog instituta. Ubuduće će porezno tijelo na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnih događaja i djelatnosti neovisno o njihovoj tematici.
S obrazloženjem da je posljednjih godina uočeno da poslovni subjekti, osobito oni registrirani izvan Hrvatske, pružaju usluge hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavati uvjete koje za određene djelatnosti reguliraju hrvatski propisi, a što u pojedinim slučajevima može izazvati i teško nadoknadivu štetu za zajednicu, izmjenama zakona omogućeno je da nadležno tijelo takvom poslovnom subjektu zabrani rad. S obzirom na to da se takve usluge najčešće pružaju putem internetskih stranica, zakon predviđa mogućnost zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese.
https://tockanai.hr
