Tako bi se dobici od lutrijskih igara, primjerice lota ili eurojackpota, kao i dobici od igara klađenja, ubuduće oporezivali po tri stope, a snizio bi se i prag dobitka na koji se državi plaća porez.
Naime, prema važećem Zakonu koji je stupio na snagu početkom 2010. godine, porez na dobitke od lutrijskih i igara klađenja plaća se po dvije stope – 15 i 20 posto, a plaća se na dobitke iznad 30 tisuća kuna – po stopi od 15 posto na dobitke od 30 tisuća do 500 tisuća kuna te po stopi od 20 posto na sve dobitke iznad pola milijuna kuna.
I po prijedlogu koji je Ministarstvo pustilo u javnu raspravu, a koja traje do 5. veljače, stope od 15 i od 20 posto za dobitke iznad 30, odnosno 500 tisuća kuna ostaju, ali bi se uvela i treća, najniža stopa od 10 posto i to na dobitke od 1.500 do 30 tisuća kuna.
Novi zakon predviđa i izričitu zabranu tzv. lanaca sreće. Zabranjeno je priređivanje igara odnosno obavljanje djelatnosti u kojima sudionici uplaćuju određene novčane iznose sudionicima koji su se prije njih uključili u igru i koji očekuju plaćanje određenih novčanih iznosa od sudionika koji bi se iza njih trebali uključiti u takvu igru odnosno djelatnost (lanci sreće i sl.), izričito bi se propisalo zakonom.
Ministarstvo financija u iskazu procjene učinaka zakona ističe kako je cilj novog zakona stvaranje preduvjeta za priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način radi zaštite potrošača, sprječavanja problematičnog kockanja i zaštite maloljetnika i ranjivih skupina društva.
Također navodi kako su ciljevi i unapređenje sustava priređivanja igara na sreću, olakšanje poslovanja priređivačima i učinkovitije prikupljanje sredstava od priređivača igara na sreću, pravednija raspodjela prihoda od igara na sreću,osiguranje učinkovitijeg nadzora priređivača igara na sreću.
Tako navode kako će se u svrhu ostvarenja tih ciljeva ograničiti dostupnost igara na sreću u casinima propisivanjem određenih prostornih uvjeta, pri tome vodeći računa da služe turističkoj ponudi, kao i ograničenje dostupnosti igara u klađenja u cilju zaštite maloljetnika i ranjivih skupina društva ukidanjem mogućnosti postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljske objekte.
Ministarstvo očekuje i pozitivne učinke novog zakona na državni proračun, jer bi se, kako objašnjavaju, odgovornije regulirao sustav utvrđivanja visina naknada i ostalih prihoda ostvarenih od djelatnosti igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara.
Također, regulira se da se dio ostvarenih fiskalnih prihoda od igara na sreću usmjeri za financiranje društveno korisnih aktivnosti (sport, humanitarne aktivnosti, kultura, obrazovanje djece i mladih, borba protiv zloupotrebe droga i ostalih ovisnosti te sl.).
Predlaže se i implementacija aplikativnih rješenja te informatizacija procesa zaprimanja obrazaca i zahtjeva, što će pridonijeti ubrzanju i pojednostavljenju procesa izvješćivanja i olakšati komunikaciju s Poreznom upravom putem elektroničkog sustava ePorezna. Uspostava efikasnijeg sustava nadzora priređivanja igara na sreću na automatima regulira se implementacijom sustava umrežavanjem svih automata sa centralnim serverom u Ministarstvu financija što osigurava cjeloviti nadzor igara na sreću na automatima, navode iz Ministarstva.
Novi zakon ima i prošireni naziv i osim igara na sreću obuhvatio bi i zabavne i nagradne igre. Naime, do sada su zabavne igre bile regulirane kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sada se predlaže da se na jednom mjestu regulirala čitavo područje igara na sreću, nagradnih igara i zabavnih igara, pa bi ubuduće i prihodi od zabavnih igara bili prihodi državnog proračuna.
