Novim Zakonom o obrtu, koji je stupio na snagu 10. prosinca, ne rješavaju se ključna obrtnička pitanja, niti su postignuti traženi ciljevi – izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika.
Ovakav zakon, mišljenja su u HOK-u, omogućava daljnje zatvaranje obrta i radnih mjesta u obrtništvu, potiče se nelojalna konkurencija, a limitiranjem komorskog doprinosa na 44 kune onemogućava se kvalitetno funkcioniranje komorskog sustava.
Udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i HOK, zbog značajno smanjenih prihoda, teško će biti u mogućnosti u istom obimu provoditi dosadašnje aktivnosti usmjerene na poboljšanje poslovanja svojih članova.
Velikom zamjerkom u HOK-u smatraju i što su im ukinute javne ovlasti u području redovnog strukovnog obrazovanja te što novo zakonsko rješenje urušava temelje postojećeg sustava obrazovanja.
Navode kako se u sustavu obrazovanja za vezane obrte trenutno nalazi više od 26.000 učenika.
“Danas kada Europa razvija naukovanje, novi Zakon o obrtu potvrđuje da je Hrvatska odlučila ići drugim putem. Naukovanje u Hrvatskoj više ne postoji, a uveden je pojam vježbe naukovanja”, ističu u Komori te se pitaju koliko će vremena biti potrebno Ministarstvu poduzetništva i obrta, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje da uspostave i razviju svoje kapacitete za provedbu novih zadaća i koliko će to koštati.
Iz HOK-a su podsjetili i da su zbog činjenice da u novom Zakonu obrtnik nije pred zakonom jednak pravnoj osobi uputili Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o obrtu, kojom je obrtnik diskriminiran u odnosu na pravnu osobu. Najavljuju i kako je u pripremi i prijedlog za ocjenu ustavnosti još nekih odredbi zakona.
U HOK-u pozitivnim u ovoj godini izdvajaju prihvaćanje zahtjeva njihovih ugostitelja i turističkih djelatnika za smanjenjem stopa PDV-a za ugostiteljstvo na 10 posto, što je, nažalost, u nedavno zakonskim izmjenama, povećano na 13 posto.
Pozitivnim ocijenjuju i povećanje iznosa za obvezan ulazak u sustav PDV-a sa 85 tisuća kuna na 230 tisuća kuna te izjednačavanje prava obrtnika u pravima s radnikom za vrijeme nezaposlenosti.
Prema podacima HOK-a, negativni trendovi u obrtništvu traju od 2008., a u ovoj godini nastavljen je pad broj obrta.
Početkom godine bilo je 83.714 aktivnih obrta, a krajem studenoga 81.258 aktivnih obrta. Cehovi u kojem je najveći pad aktivnih obrta u zadnjih godinu dana su ceh trgovine (8,5 posto), ceh ugostiteljstva i turizma (6,6 posto) te ceh proizvodnog zanatstva (s padom od 4,7 posto).
Očekivanja u 2014.
U HOK-u ističu kako ih u 2014. očekuje usklađivanje Statuta i ostalih akata HOK-a te cijelog komorskog sustava sa novim Zakonom o obrtu za što imaju rok od šest mjeseci.
Sam ustroj komorskog sustava uvelike će ovisiti o izvorima financiranja, a evidentno je da će se, uz smanjenje propisane visine komorskog doprinosa, morati smanjiti troškovi poslovanja, planirane aktivnosti te tražiti dodatne izvore financiranja.
U pripremi je i strategija razvoja HOK-a od 2014. do 2020., koja ima za cilj povećanje te ujednačenost kvalitete usluga prema svakom članu i na svakoj razini komorskog sustava.
S obzirom na tešku situaciju u kojoj se obrtništvo nalazi, u HOK-u kao na jedan od mogućih izvora financiranja računaju na sredstva iz europskih fondova.
“Vrijeme koje je pred nama svakako predstavlja izazov za koji ćemo svakako pronaći odgovarajuća rješenja za dobrobit naših obrtnika”, poručuju iz HOK-a.
