U 2026., očekuje se da će se insolventnost poduzeća ponovno lagano povećati u kontekstu postupnog smanjenja troškova financiranja. Iza ove prividne stabilizacije krije se još uvijek visoka razina nestabilnosti, posebno u građevinskoj, kemijskoj i tekstilnoj industriji. Povećanje kamatnih stopa na poslovne kredite od samo 25 baznih bodova bilo bi dovoljno da poremeti trend smanjenja.
Key figures:
- +2.8%: očekivani porast insolventnosti diljem svijeta u 2026. godini.
- +2%: procijenjeni porast u Francuskoj (u skladu sa stvaranjem novoosnovanih poduzeća) i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
- +4%: očekivani porast u Sjedinjenim Državama zbog sektora osjetljivih na nedavne politike, poput carina koje apsorbiraju američke tvrtke.
- +1%: prognoza u Njemačkoj, koju obilježava slaba privatna aktivnost unatoč velikodušnim državnim poticajima.
- –2%: procijenjeni pad insolventnosti u Italiji, zbog smanjenja broja aktivnih tvrtki u zemlji.
- –3%: očekivani pad u Španjolskoj, uz podršku poboljšanog makroekonomskog zamaha
- 25 basis points: kritični prag koji bi izazvao porast insolventnosti diljem svijeta kako bi se nadoknadilo usporavanje i održao širi rast insolventnosti na oko +4-5% u 2026.
“2026. bi trebala ponuditi predah, a ne poboljšanje. Broj insolventnosti neće pasti: jednostavno će prestati ubrzavati. Ako bi se kamatne stope smanjivale sporije nego što se očekivalo, stabilizacija bi odmah nestala.,” izjavio je Jonathan Steenberg, Coface ekonomist za Ujedinjeno Kraljevstvo, Beneluks i nordijske zemlje.
2026.: zavaravajuća stabilizacija
Nakon tri godine kontinuiranog rasta, 2026. bi trebala označiti razdoblje smirenosti. Insolventnosti će nastaviti rasti, ali sporijim tempom, uz pomoć postupnog ublažavanja kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja. Međutim, ova stabilizacija ostaje krhka: razine duga ostaju visoke, marže su komprimirane, a najizloženiji sektori i dalje pokazuju znakove napetosti.
Europa: stabilizacija uvelike ovisi o troškovima financiranja
Očekuje se da će Njemačka (+1% u insolventnostima za 2026.), Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (+2%) ostati na visokoj razini, dok će Španjolska (-3%) imati koristi od jačeg makroekonomskog zamaha. Italija (-2%) uglavnom će imati koristi od statističkih učinaka svojih proceduralnih reformi. U Nizozemskoj će porast (+4%) odražavati postupni povratak na razine bliske onima prije pandemije. Kontinent ostaje izuzetno osjetljiv na troškove kredita, što će uvelike odrediti putanju za 2026.
Sjeverna Amerika i Azija-Pacifik: relativni predah, ali kontrastni trendovi
U Sjevernoj Americi putanje se razlikuju: u Sjedinjenim Državama (+4%) tvrtke će i dalje biti pogođene usporavanjem gospodarstva i povećanjem tarifa, a Kanada (-5%) će započeti značajan pad nakon produljenog ciklusa rasta. U azijsko-pacifičkoj regiji, Japan (+7%) i dalje će biti kažnjen stalno višim kamatnim stopama i nekoliko ranjivih sektora, dok se očekuje da će Australija (+0,5%) stagnirati nakon snažne postpandemijske normalizacije. Ova dinamika potvrđuje da će lokalni šokovi – monetarni, sektorski ili regulatorni – nastaviti oblikovati neispunjavanje obveza u 2026. godini.
Povećanje od 25 baznih bodova bilo bi dovoljno za preokret trenda
Stabilizacija koja se očekuje u 2026. ovisit će o stalnom ublažavanju stopa, ali ravnoteža ostaje nestabilna: tvrtke ostaju vrlo osjetljive na trošak kredita nakon nekoliko godina prekomjernog duga. Povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova moglo bi uzrokovati ponovni porast globalnih insolventnosti na oko +4-5%, trend sličan onome iz 2025. godine.
Takav scenarij posebno bi utjecao na europska gospodarstva, koja su više izložena dugu s promjenjivom kamatnom stopom, kao i na sektore s niskim kapacitetom servisiranja duga poput građevinarstva, kemikalija i tekstila. Ova povećana osjetljivost služi kao podsjetnik da će 2026. godine putanja insolventnosti manje ovisiti o rastu nego o tempu monetarne prilagodbe, što će troškove financiranja učiniti pravim arbitrom nadolazeće godine.
