Na BrainStormu u Westinu okupili su se predstavnici ministarstava, gospodarstvenici i članovi akademske zajednice koji su raspravljali o načinima kako potaknuti ubrzanu digitalnu transformaciju poduzeća te tako povećati konkurentnost strateških gospodarskih grana kroz model pametnih industrija (Smart Industry). BrainStorm su organizirali Ekonomski fakultet Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Inovacijski centar Nikola Tesla (FER), Ustanova za obrazovanje odraslih – ILBA te INFODOM Grupa.
Obzirom na važnost i potencijal ove teme, izabran je model rada u kojemu se sudionici (inter)aktivno uključuju i daju konkretne prijedloge ideja, odnosno ocjena i preporuka. Imajući u vidu kako se pojam „pametna industrija“ već primjenjuje na konferencijama o gospodarstvu i javnoj upravi, BrainStormom se dodatno željelo razjasniti što je Smart Industry, identificirati ključne dionike u primjeni koncepta pametnih industrija te njihove nadležnosti. Preduvjet za postizanje „pametnoga“ u već digitaliziranom društvu je ubrzanje digitalne transformacije i postizanje otvorene suradnje vlade, gospodarstva i akademske zajednice. Kroz model pametnih industrija očekuje se olakšati i ubrzati digitalnu transformaciju poduzeća te primijeniti tri nacionalna plana koje priprema Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (za digitalnu transformaciju gospodarstva, za umjetnu inteligenciju i za Blockchain).
Pojedine europske zemlje upravo zahvaljujući primjeni pametnih industrija ubrzale su gospodarski rast i pozicionirale se visoko na ljestvici konkurentnosti. Primjeri navedenoga prikazani su kroz analizu koncepata pametnih industrija Nizozemske i Švedske koje uspješno razvijaju gospodarstvo vodeći računa o održivosti. Održivi razvoj postaje ključno pitanje politika na razini EU (EU Green Deal), a i sastavni su dio Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. Na BrainStormu je definirano kako Hrvatska, baš kao i druge europske zemlje, ima potencijala iskoristiti digitalnu transformaciju i smartness modele u vlastitu korist, no ključno je voditi računa o načinima prilagodbe pametnih industrija hrvatskim nacionalnim potrebama kako bi one bile iskorištene s punim potencijalom. Prije provedbe nacionalnih inicijativa, bitno je usuglasiti se oko vizije razvoja društva u kojem želimo živjeti, naglašeno je na BrainStormu.
„Uporaba umjetne inteligencije i modela pametnih industrija uvijek je vezana za poslovne situacije i izazove te potrebe gospodarstvenika i građana. Potrebno je promijeniti način razmišljanja i podržati poduzetničku hrabrost, a države, pa i Hrvatska, moraju biti svjesne kako se trenutno na globalnoj razini vode dva velika svjetska „rata“ – rat za podatke i rat za talente“, istaknuo je prof. dr. sc. Slavko Vidović, direktor DTC konferencije i direktor INFODOM-a. „Kao što za uspješnost Smart Factory tvornica odgovoran je poduzetnik kao investitor, a za Smart laboratorije su bitni talenti, isto tako je na razini Smart Industry odgovornost na institucijama i na njihovoj sinkroniziranoj suradnji. Vrlo važno je razumjeti uzročno-posljedičnu međuzavisnost između industrijske tranzicije i socijalne transformacije, koje su jedna drugoj preduvjet“, zaključio je prof. dr. sc. Vidović.
Prikupljene ideje, ocjene i preporuke s BrainStorma bit će obrađene nadolazećih tjedana da bi se sudionici mogli očitovati te precizirati poruke u svrhu jasnih implementacijskih mehanizama vizije razvoja kroz pametne industrije.
Cilj BrainStorma bio je doprinijeti identifikaciji potencijala Smart Industry modela za Republiku Hrvatsku, ali i provjeri preduvjeta za njegovu primjenu. BrainStorm je uvod u Konferenciju o digitalnoj transformaciji – DTC 2020 koja će se održati 29. travnja 2020. BrainStormu su prisustvovali državni tajnici i ostali dužnosnici iz četiri ministarstva i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te prorektor Sveučilišta u Zagrebu, dekani i profesori raznih fakulteta, predstavnici Instituta Ruđer Bošković, Nacionalnog vijeća za konkurentnost te poslovne zajednice.
Sudionici BrainStorma Smart Industry bili su: Zdenko Lucić, državni tajnik (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta); Igor Čižmek, pomoćnik ministra i dr. sc. Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za razvoj istraživačkih i inovacijskih programa i transfer tehnologije (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike); Igor Ljubi, voditelj Službe za razvoj zajedničkih aplikativnih rješenja (Ministarstvo uprave); dr. sc. Slaven Mihaljević, voditelj Službe za razvoj istraživačkih i inovacijskih programa i transfer tehnologije (Ministarstvo znanosti i obrazovanja); Boris Kikelj, sektorski koordinator za razvoj digitalnog društva (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva); prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije (Sveučilište u Zagrebu); prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, ravnatelj (ICENT); izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica i izv. prof. dr. sc. Katarina Tomičić-Pupek (FOI); prof. dr. sc. Vesna Bosilj Vukšić (EFZF); prof. dr. sc. Karolj Skala i Hrvoje Matezović, financijski direktor (Institut Ruđer Bošković); Ivica Mudrinić, predsjednik i Jadranka Gable, savjetnica (Nacionalno vijeće za konkurentnost); Ivana Čuljak (InnoEnergy HUB Croatia); doc. dr. sc. Ernest Vlačić (Algebra); Tomislav Poljak i Danijel Habijan (HEP ODS); dr.sc. Stjepan Sučić (Končar – KET); prof. dr. sc. Slavko Vidović, Hrvoje Sagrak i Goran Marković (INFODOM d.o.o.); Boris Blumenschein (Ustanova za obrazovanje odraslih ILBA), Ranko Smokvina, poslovni analitičar te Ivan Vidaković (YOTTA d.o.o.).
