Olakšice su korak u pravom smjeru, no tek će strukturne reforme stvoriti bolje i zdravije društvo

Novi porezni zakon od 2015.

S prvim danom rujna na snagu je stupio izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak koji će, vjeruju u Vladi, poslodavcima pružiti dodatne mogućnosti za povećanje primanja njihovih zaposlenika. Ti dodatni, neoporezivi izvori primitaka, koji nisu obvezujući za poslodavce, odnose se na naknadu troškova prehrane i smještaja radnika, plaćanje vrtića za djecu zaposlenika, povećanje neoporezivog iznosa dnevnica za službena putovanja te podmirivanje troškova godišnjeg odmora u okviru modela ”Cro kartice”.

Kako ističu u Vladi, navedene mjere za cilj imaju stvaranje povoljnije poduzetničke klime koja će rezultirati povećanjem plaća i rastom standarda građana. Vođeni tom mišlju, portal MojPosao je Istraživanjem o poreznim olakšicama, u kojem je sudjelovalo 1100 ispitanika, odlučio provjeriti što naši sugrađani misle o navedenoj temi.

Najviše se veselimo pokrivanju troškova stanarine

Općenito gledano, sve usvojene mjere građani smatraju korisnim rješenjima koja će donijeti promjene na bolje. Najviše ispitanika (njih 88%) pozitivnom ocjenjuje mjeru prema kojoj će poslodavci moći podmiriti troškove smještaja i prehrane za sve radnike. S obzirom na to da većina mjesečnih primanja radnika u Hrvatskoj pokriva troškove smještaja i hrane, nadaju se da će poslodavci objeručke iskoristiti ovu mogućnost.

Među građanima koji ovu mjeru smatraju negativnim rješenjem (8%) provlači se razmišljanje kako će poslodavcima ova olakšica omogućiti ”muljanje” s plaćama, dok je 4% ispitanika prema mjeri zauzelo neutralan stav jer je, ističu, ne razumiju u potpunosti.

Plaćanje vrtića je sjajno, no što je sa starijom djecom?

Velika većina ispitanika (83%) mjeru pokrivanja troška vrtića za djecu zaposlenika smatra pozitivnom odlukom, uz napomenu kako je ovo rješenje trebalo uvesti ‘još davnih dana’.

Ispitanici koji navedenu mjeru smatraju negativnim rješenjem (13%) to pojašnjavaju riječima kako je ona nepravedna prema zaposlenicima bez djece i roditeljima djece starije, školske dobi čiji troškovi su često kudikamo veći. Također, sumnjaju da se u državnom proračunu krije dovoljno novca za njeno uspješno provođenje.

Baš kao i kod prethodne mjere, 4% ispitanika još uvijek nema jasno definiran stav prema navedenoj poreznoj olakšici.

Dnevnice je potrebno dodatno povećati

Dvije trećine ispitanika (69%) ima pozitivno mišljenje o odluci o povećanju svote neoporezive dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu sa 170,00 kn na 200,00 kn, ali upozoravaju kako je planirano povećanje zbog rasta cijena goriva i drugih troškova putovanja ipak – nedovoljno.

Otprilike četvrtina građana (24%) negativno gleda na odluku o povećanju iznosa dnevnica, uz primjedbu kako je riječ o kozmetičkoj promjeni koju zaposlenici neće osjetiti, dok 7% ispitanika dijeli neutralan stav o ovoj mjeri, većinom jer je smatraju ‘nebitnom ili neprimjenjivom’.

Zašto je CRO kartica ograničena na pred i post sezonu?

Nešto malo više od polovice građana (52%) vjeruje kako je uvođenje CRO kartice – naknade za godišnji odmor radnika u iznosu do 2500 kuna – pozitivna mjera koja će rezultirati povećanjem domaće potrošnje.

S takvim razmišljanjem se ne slaže 42% ispitanika koji su ovu mjeru ocijenili negativnom ocjenom jer je vide kao ”lažnu olakšicu”, bezrazložno ograničenu na pred i post sezonu, dok 6% građana misli kako priča oko CRO kartice nije dovoljno dobro razrađena zbog čega ne mogu donijeti sud je li riječ o dobrom ili lošem rješenju.

”Promjene su pozitivne, ali nama trebaju strukturne reforme”

Igor Žonja, direktor portala MojPosao, smatra da nove porezne olakšice predstavljaju pozitivan pomak u našem društvu, no ističe kako su Hrvatskoj potrebne strukturne reforme.

„Promjene su pozitivne, ali ih je važno ispravno tumačiti. Naime, poslodavci mogu povećati plaće samo ako su zaradili više ili su tržišne okolnosti takve da je moraju povećati do granice profitabilnosti ili kratkoročnih gubitaka, kao vid ulaganja u budućnost.

Olakšice poslodavcima omogućuju da na porezno efikasniji način svojim zaposlenicima isplaćuju veći iznos, uz jednak trošak.

Time će posloprimci kratkoročno puno više zaraditi, a jedini minus su za nijansu manje uplate u mirovinski fond koji je ionako propao te se pokriva sredstvima iz državnog proračuna. Fond je trenutno politička, a ne ekonomska kategorija i tako će biti sve dok se ne napravi stvarna mirovinska reforma.

Primjena poreznih olakšica može  dovesti do manjih uplata za poreze, zbog čega će država i lokalne zajednice imati manje prihode od istih, međutim to bi moglo biti nadoknađeno smanjenjem sive ekonomije jer se naknade mogu isplatiti samo temeljem vjerodostojnih isprava.

Ovakve promjene su korak u pravom smjeru, no nužne su i strukturne reforme koje će prepoloviti broj zaposlenih u javnom sektoru, veća pravna sigurnost te reforma zdravstvenog sustava,  kako bi se ljudi manje iseljavali iz Hrvatske“, kaže Žonja.

Podijeli

Odgovori

Top