Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Tomislav Šerić najavio je danas kako će se omogućiti da se opskrbljivača električne energije može promijeniti sa svakim prvim u mjesecu.
Imamo novi Zakon o tržištu električne energije, a stare provedbene akte, kao što su oni o promjeni opskrbljivača, o općim uvjetima i slično. U trenutku naglog dolaska velikog broja novih opskrbljivača ne želimo biti prepreka u razdoblju dok se ne donesu provedbeni akti i želimo to riješiti, kazao je Šerić na drugoj regionalnoj konferenciji o energetskoj budućnosti, koja je u organizaciji tjednika Lider održana pod nazivom “Vladina energetska politika – provedba”.
Naime, prema važećim podzakonskim aktima opskrbljivač se može promijeniti samo kod svakog očitanja brojila, što za kućanstva znači dva puta godišnje, odnosno svakih šest mjesec, dok je u novi Zakon ugrađena odredba iz trećeg energetskog paketa o mogućnosti promjene opskrbljivača struje svaka tri tjedna.
To pravilnicima još nismo riješili, ali ubrzano radimo na tome, kazao je Šerić i najavio da će se omogućiti da se opskrbljivača električne energije može promijeniti sa svakim prvim u mjesecu.
Među kompanijama koja ulazi na hrvatsko tržište i ovih je dana predstavila svoju ponudu opskrbe kućanstava električnom energijom je i RWE Energija čiji član Uprave Miroslav Kulla, na temelju iskustava otvaranje tržišta u regiji srednje i istočne Europe, ističe kako se i u Hrvatskoj može očekivati da kupci vode računa o cijeni usluge, ali traže i više proizvoda i važno je imati pouzdanog opskrbljivača.
Naglašava i kako je potrebna institucionalna potpora kako bi se korisnici potaknuli na promjenu opskrbljivača, ali i kako treba educirati korisnike.
Glavne teme današnjeg skupa bile su treći energetski paket, obnovljivi izvori energije i veliki projekti, a predstavljajući glavne odrednice trećeg energetskog paketa, glavni savjetnik u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) Eraldo Banovac je istaknuo kako je razrađen kroz dvije europske direktive i tri uredbe.
Cilj mu je uspostaviti jedinstvena tržišta električne energije i prirodnog plina u EU, na kojem će cijene biti što niže, a standardi usluga i sigurnost opskrbe visoki, kazao je Banovac ističući kako bi realne cijene trebale omogućiti održivost eneretskog sustava i njegovu razvojnu komponentu.
A utjecaj liberalizacije energetskog sektora na Hrvatsku, na BDP i standard, pitanja su koja zanimaju predsjednika Uprave Končara Darinka Bagu.
Hrvatska uvozi 24 milijarde kuna primarne energije i taj uvoz ruši BDP za 7-8 posto. Prodaja kućanstvima energije uz nižu cijenu je u njihovu interesu, ali pitanje je gdje je ta energija proizvedena – ako je u Hrvatskoj super, ali ako je uvozimo imat ćemo pad BDP-a, upozorio je u raspravi Bago, pitajući i hoće li na računima za struju biti i podaci koliko je to energije iz Hrvatske, koliko zelene energije.
Iznosi primjer Njemačke koja je, kaže, utrošila milijarde eura u energetske objekte da u trenutku liberalizacije ne bi došlo do pada BDP-a.
Šerić kaže kako HEP oko 80 posto potrošnje električne energije u Hrvatskoj zadovoljava iz vlastite proizvodnje, a investicijama želi nadomjestiti i tih 20 posto koje sada uvozi.
“Uspijemo li zamijeniti uvoz vlastitom proizvodnjom tada smo napravili velik posao. To je plan HEP-a”, kazao je.
