Kao najvažniji razlog za uvođenje OIB-a ministar financija Ivan Šuker navodi informatizaciju uprave i smanjivanje sive ekonomije i kriminala. Vanjski faktor, s kojim su u Vladi sigurno ozbiljno računali, jest i da je OIB jedan od uvjeta pristupnih pregovora za EU. Postojanje takvog tipa identifikacije građana radi lakše razmjene podataka između zemalja praksa je u razvijenim zemljama.
Bez novih dokumenata
– Novi porezni broj neće ništa stajati građane niti će morati mijenjati postojeće dokumente. Nakon isteka postojećih dokumenata dobivat će se novi, s upisanim OIB-om na njima – objašnjava Šuker.
OIB će se u papirnatom obliku dobivati na kućnu adresu. Tek nakon isteka osobne iskaznice i preuzimanja nove OIB će pisati na iskaznicama.
– Uvodimo OIB kao instrument protiv sive ekonomije. Informatizacija uprave stajala nas je 100 milijuna kuna, a OIB oko 30 milijuna kuna. Investicija je opravdana zato što je do informatizacije moralo doći, bilo je pitanje vremena – smatra Šuker.
Manje birokracije
Poreznim brojem trebala bi se smanjiti državna birokracija, koja se inače smatra sporom i neučinkovitom. Do sada jedinstvenog identifikatora nismo imali. Za razliku od JMBG-a, OIB ne otkriva naše osobne podatke i usklađen je s normama EU.
Nakon rođenja djeteta roditelji imaju rok od 60 dana za prijavu novorođenčeta u matični ured. Povezivanjem tih ureda porezna će uprava dobiti informaciju odmah nakon dolaska roditelja na upis i automatski dodijeliti OIB djetetu u roku od deset sekundi. Matičaru se još dok upisuje dijete vraća potvrda o OIB-u i krug se zatvara.
– Djeca rođena nakon 1. siječnja 2009. uopće neće dobivati JMBG, koji tako odlazi u povijest – kaže Šuker.
