Otpremnine menadžerima u Hrvatskoj i zapadnom svijetu – koja je razlika?

Jedan je od najboljih primjera bivši prvi čovjek Ine Tomislav Dragičević. Nije tajna da je došao na čelo Ine po partijskom ključu, kao HNS-ovac i prijatelj predsjednika Mesića. U trenutku kad je dobio otpremninu, bio je pred mirovinom (nije mu se, dakle, kompenziralo čekanje do traženja drugog posla) te su mu se, prema dostupnim tumačenjima, kompenzirale naknade koje je trebao primati za svoj rad do kraja prijevremeno prekinutog mandata.

Dragičević je, podsjetimo, dobio 6,8 milijuna kuna, i to nakon što je Ina dovedena do ruba bankrota. Očito je da je njegova otpremnina nagrada za gubitak vrlo čvrste političke sinekure.

– Otpremnina je naknada štete za profesionalce zbog prekida kontinuiteta u karijeri. Tu svakako treba razlikovati menadžere u privatnim tvrtkama i javnom sektoru – kazao je Esad Čolaković, glavni menadžer CROMA-e.

Milijuni i ravnateljima

U Hrvatskoj su milijunske otpremnine isplaćivane čak i ravnateljima škola pred mirovinom, a jedna od najpoznatijih priča o otpremninama sa svom dubinom političke intrige ona je o otpremnini Hrvoja Vojkovića. Za njega je također jasno da je u Croatia osiguranje došao po političkom ključu te je po istom takvom ključu i odletio. Smijenjen je, naime, nakon svađe s novim predsjednikom HSLS-a Darinkom Kosorom.

Danas Vojković, koji je bio politički sinekurist, tvrdi da je dobro radio, a oni koji su ga morali otjerati (HDZ-ovci) da bi zadovoljili tadašnjeg koalicijskog partnera (HSLS) također imaju argumente – tvrde da je napuhao dobit povećavajući vrijednost nekretnina u bilanci dok je istodobno gubio tržišni udio.

Jasno je da ni Dragičević pred mirovinom ni Vojković ne bi imali šanse dobiti nikakav sličan posao u, primjerice, jakoj regionalnoj kompaniji naftne industrije ili osiguravateljskog sektora. Prvi baš nema reference jer je pred penzijom i maltene je upropastio Inu, a i za drugog, prema mišljenju stručnjaka, nema nikakve nade da u privatnom biznisu dohvati sličnu poziciju.