Zelene vještine ključne su za tranziciju prema zelenom gospodarstvu, a stručnjaci procjenjuju kako bi zeleno gospodarstvo moglo otvoriti 24 milijuna novih radnih mjesta širom svijeta do 2030. godine!
Svjedoci smo kako se gotovo sve industrije pomiču prema ‘zelenom’. Tome u prilog svjedoče i podaci s LinkedIna koji otkrivaju kako je, primjerice, u 2015. omjer radnih mjesta u nafti/plinu u SAD-u i obnovljivih/okolišnih poslova bio 5:1, ali do 2020. je pao na 2:1. Tzv. zelena radna mjesta obuhvaćaju širok raspon industrija, od onih prepoznatljivih poput obnovljivih izvora, do neočekivanijih poput financija, modnih tehnologija i transporta.
Prijelaz na zapošljavanje u zelenim poslovima je naveliko u tijeku
Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci ekstremne vremenske nepogode su poput razornog podsjetnika ukazivale na štetu koju kriza klimatskih promjena nanosi zajednicama diljem svijeta. Dok svjetski čelnici raspravljaju o potencijalnim rješenjima, na skupovima kao što su Opća skupština UN-a, Summit o održivom razvoju Svjetskog gospodarskog foruma i COP26, velik dio njihovih rasprava fokusira se na ubrzanje prijelaza na zeleno gospodarstvo. No, pri tome je važno napomenuti kako bez ‘zelenih vještina’ nema ni prijelaza na zeleno gospodarstvo. A to postavlja pitanja, izazove i prilike za globalno planiranje radne snage.
Tijekom sljedećeg desetljeća očekuje se otvaranje milijuna novih radnih mjesta na globalnoj razini – zbog novih klimatskih politika i obveza. Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje da bi zelena ekonomija samo do 2030. mogla otvoriti 24 milijuna radnih mjesta diljem svijeta.
Studija objavljena na LinkedInu otkriva kako je prelazak na zapošljavanje u sektorima zelene ekonomije već u tijeku diljem svijeta. Od 2017. potražnja za talentima sa ‘zelenim vještinama’ stalno se povećava jer vlade i tvrtke pojačavaju svoje obveze i aktivnosti kako bi postigle klimatske i održive ciljeve.
Kako potreba za zelenijim ulogama raste, poslodavci su sve više usredotočeni na zelene vještine, a ne na sveučilišne diplome. To je dijelom zbog velike potražnje i relativno niske ponude talenata. To, primjerice, znači kako financijski ulagači zapošljavaju klimatske znanstvenike bez formalne izobrazbe za financije, ali koji znaju puno o tome kako procijeniti klimatske prednosti investicijskog projekta. Kandidati sa zelenim vještinama različito se ocjenjuju i izdvajaju se.
Što su to zelene vještine?
Zelene vještine su sposobnosti ili znanje koje radnik može upotrijebiti za sprječavanje, praćenje ili čišćenje onečišćenja te optimiziranje upravljanja i očuvanja prirodnih resursa koje tvrtke koriste za proizvodnju dobara i usluga. Uz identificiranje preko 600 zelenih vještina, identificirano je i više od 400 različitih zelenih radnih mjesta koja rade na ozelenjavanju gospodarstva i koja obično zahtijevaju zelene vještine.
Na LinkedInu su mnoge zelene vještine doživjele dvoznamenkasti i troznamenkasti rast u posljednje tri godine. Neki od najbrže rastućih zelenih poslova su u područjima poput upravljanja ekosustavom, politike zaštite okoliša i održive nabave.
Iako su mnoge od ovih vještina visoko specijalizirane i koncentrirane na tradicionalne zelene karijere, kao što su znanstvenici za okoliš, menadžeri za održivost ili biolozi za divlje životinje, također je uočljiv i rastući trend zelenih vještina među profesionalcima u ulogama koje se tradicionalno ne smatraju ‘zelenim’. Primjerice, u industriji odjeće, poznavanje održive mode i prevencije onečišćenja sve je popularnije među prodavačima, dizajnerima i stilistima. A u financiranju okoliša, menadžeri portfelja i investicijski analitičari sve više izvještavaju o održivim ulaganjima. Zelene vještine se pojavljuju u svim vrstama uloga.
Koje industrije bilježe rast i potražnju za zelenim poslovima?
Više ne postoji takva stvar kao jedna ‘zelena industrija’. Sve se više zelenih radnih mjesta prostire u širokom rasponu industrija, od onih očitih poput obnovljivih izvora energije, do neočekivanijih poput financija, modnih tehnologija i transportnih industrija.
Poslodavci sve više očekuju i od svojih zaposlenika da aktivno razmišljaju o tome kako svoj posao obavljati na održiviji način. Čelnici u svim industrijama postavljaju ambiciozne ciljeve kako bi u bliskoj budućnosti dostigli negativne razine emisije CO2, a sve je više velikih svjetskih korporacija koje pozivaju na realizaciju planova o ugljičnoj neutralnosti, odnosno o nultim stopama emisije ugljika do 2050. godine!
Dok razvoj zelenih talenata raste brže u sektorima poput energetike i rudarstva, zeleni poslovi i talenti dobivaju sve veći značaj i prisutnost u zdravstvu, poljoprivredi, transportu, građevini i proizvodnji.
Što se treba dogoditi za postizanje zelene ekonomije?
Analize pokazuje da je ključno proširiti znanja o vještinama i poslovima koji doprinose čistom gospodarstvu s nultom emisijom ugljika. Moramo uključiti niz poslova koji se tradicionalno ne smatraju zelenim – poput modnih dizajnera ili tehničara za održavanje vozila – jer će način na koji ljudi obavljaju te poslove imati veliki utjecaj na to hoće li gospodarstva ispuniti svoje klimatske ciljeve.
Sve industrije se moraju zajedno kretati u tom smjeru kako bismo postigli zeleno gospodarstvo.
Autor Tomislav Katić, ravnatelj Orsus učilišta i vlasnik Orsus Grupe, jedne od vodećih hrvatskih tvrtki na području upravljanja sustavima sigurnošću
