Može li Hrvatska doista postati dom divovskog podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju vrijednog 50 milijardi eura i pozicionirati se kao bitan igrač na svjetskoj tehnološkoj karti? Naime, krajem travnja, na događaju u sklopu Inicijative triju mora održanom u Dubrovniku, najavljeno je upravo to: najveće ulaganje u povijesti Hrvatske u podatkovni centar na Banovini. Dok cijeli pothvat američki ministar energetike Chris Wright predstavlja kao početak zlatnog doba energetske i tehnološke suradnje, hrvatska stručna javnost na ovu je ambicioznu najavu reagirala s velikom dozom opreza.
O čemu je zapravo riječ?
Projekt Pantheon, odnosno AI razvojni i inovacijski centar Topusko, razvija hrvatski poduzetnik Jako Andabak s američkim institucionalnim investitorima okupljenim u Pantheon Atlas LLC. Središnji element je podatkovni centar ukupnog kapaciteta 1 GW, s oko 800 MW IT opterećenja, koji bi se gradio u Topuskom na Banovini. Početak gradnje planiran je za 2027., a početak rada za 2029.
Najjednostavnije rečeno: radi se o ogromnom kompleksu računala smještenih u nekoliko zgrada koji rade bez prestanka i obrađuju goleme količine podataka. Na toj infrastrukturi treniraju se modeli umjetne inteligencije, poput velikih jezičnih modela, i pokreću sustavi koji stoje iza AI alata koje svakodnevno koristimo.
Zašto Hrvatska?
U kolumni objavljenoj u The Wall Street Journal izvršni partner projekta Ryan Rich naveo je upravo političku stabilnost, dostupnost prostora i potencijal obnovljivih izvora energije kao razloge zbog kojih bi Hrvatska mogla postati lokacija nove generacije podatkovnih centara.
Inače, u svijetu se posljednjih godina odvija ubrzana utrka za izgradnjom takvih kapaciteta jer potreba za računalnom snagom raste brže nego što se grade novi podatkovni centri. Istovremeno, lokalne zajednice i države sve češće odbijaju nove projekte zbog velike potrošnje električne energije, vode i prostora. Tradicionalni europski hubovi poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina već godinama imaju vrlo visoku popunjenost kapaciteta, a takvo stanje potiče investitore da traže nove lokacije koje mogu ponuditi dovoljno prostora i energije.
U tom kontekstu odabrana je Banovina koja, prema stručnjacima, ima upravo one karakteristike koje su potrebne za ovakve projekte: velika dostupnost zemljišta, planirani kapaciteti solarnih elektrana u prostornim planovima, pristup vodi potrebnoj za rashladne sustave te relativna blizina europskih prometnih koridora. Profesor Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje projekt smatra tehnički izvedivim, uz ogradu da je to moguće isključivo uz sinkroniziranu izgradnju energetske infrastrukture i samog centra, prenose mediji.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, koji je s Pantheon Atlasom potpisao pismo namjere, izjavio je za medije da strane iskazuju ozbiljnu namjeru sklopiti niz ugovora te da projekt vidi kao pomak s ugljikovodika prema obnovljivim izvorima energije, smjerom kojim mora ići cijela EU. Projektant AI rješenja je Mislav Crnogorac iz zagrebačkog Parsec Laba, inženjer s iskustvom u Amazonu, Vertivu i Emersonu koji je do sada dizajnirao više od 50 data centara diljem svijeta. Prema pisanju N1 Infoa, projekt opisuje kao najveći u Hrvatskoj od poratne obnove.
Za samo područje takav bi projekt imao i snažan razvojni potencijal. Riječ je o kraju koji se i dalje oporavlja od posljedica rata i potresa, a Sisačko-moslavačka županija jedna je od gospodarski slabijih regija u Hrvatskoj. Infrastruktura koja bi se gradila za potrebe podatkovnog centra, od energetskih priključaka do prometnih rješenja, mogla bi dugoročno koristiti i širem području.
Tko će osigurati ‘struju’
Ipak, upravo infrastruktura otvara i najveća pitanja. Podatkovni centar kapaciteta od jednog gigavata trošio bi goleme količine električne energije. IT analitičar Marko Rakar procjenjuje, prema pisanju N1 Infoa, da bi takav objekt mogao trošiti oko 40 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, dok bi dnevna potrošnja bila usporediva s potrošnjom cijelog Zagreba.
Projekt predviđa izgradnju energetskog sustava koji bi uključivao oko 500 megavata solarnih elektrana te baterijski sustav za pohranu energije kapaciteta 8.000 megavatsati. Neobvezujuće pismo namjere za razvoj tog sustava potpisano je s portugalskim energetskim developerom Greenvolt, koji je dio investicijske grupe KKR. Solarni izvori i baterije mogli bi pokriti dio potrošnje, no stabilnost rada takvog centra i dalje bi ovisila o snažnom priključku na nacionalnu elektroenergetsku mrežu. Planovi uključuju izgradnju oko 280 kilometara novih dalekovoda i četiri neovisna 400 kV priključka na mrežu visokog napona, što bi bila jedna od najvećih energetskih investicija u zemlji.
Hlađenje i mikroklimatske promjene
Osim energije, ključno pitanje je i hlađenje. Veliki podatkovni centri proizvode goleme količine topline, pa sustavi hlađenja troše velike količine vode. Lucijan Carić, stručnjak za informacijsku sigurnost, upozorava, prema pisanju Bug-a, da bi potrošnja vode u objektu takvih razmjera mogla biti usporediva s potrošnjom većeg grada. Kolika bi točno bila u slučaju Pantheona zasad nije javno objavljeno.
To pitanje posebno je osjetljivo u Topuskom, koje je poznato po termalnim izvorima i zdravstvenom turizmu. Prema analizi Nacionala objavljenoj početkom svibnja, toplinski izlaz Pantheona bio bi 70 do 200 puta veći od ukupnog prirodnog geotermalnog ciklusa Topuskog, što je usporedivo s oko 70 posto toplinske emisije nuklearne elektrane Krško. Istraživanje Sveučilišta Cambridge iz 2026. pokazuje da hyperscale podatkovni centri mogu uzrokovati lokalne mikroklimatske promjene, s mjerljivim porastom temperature tla u radijusu više kilometara od objekta. Tko u konačnici dobiva prioritet nad podzemnim vodama i lokalnom mikroklimom, podatkovni centar ili toplice koje postoje već tisućljećima, pitanje je koje nitko nije javno postavio, a netko bi trebao.
Uvozna radna snaga
Logistika izgradnje također otvara pitanja. Gradnja objekta te veličine zahtijevala bi tisuće radnika različitih profila, od građevinskih radnika i elektroinstalatera do stručnjaka za energetiku i mrežnu infrastrukturu. Hrvatska građevinska industrija već godinama upozorava na kronični nedostatak radne snage, pa je realno očekivati da bi velik dio radnika morao doći iz trećih zemalja. Kada podatkovni centar počne raditi, broj zaposlenih obično je znatno manji. Carić procjenjuje, prema pisanju Bug.hra, da bi takav objekt u maksimalnom scenariju zapošljavao između 1.000 i 1.500 ljudi, većinom tehničkog osoblja.
Ambiciozne financije
Financijski razmjeri projekta također su izazvali određeni skepticizam u poslovnoj zajednici. Najavljena vrijednost od više od 50 milijardi eura daleko nadmašuje većinu trenutačnih projekata podatkovnih centara u svijetu. Rakar upozorava, prema pisanju N1 Infoa, da se najveći projekti koji su trenutačno u izgradnji obično kreću između 15 i 20 milijardi dolara. Osim toga, zasad nisu javno potvrđeni dugoročni ugovori s velikim tehnološkim kompanijama koje bi zakupile kapacitete centra. Bez takvih klijenata financiranje projekata ove veličine teško je zatvoriti. Investitori su objavili nekoliko neobvezujućih pisama namjere s partnerima iz energetskog i industrijskog sektora, no takvi dokumenti u pravilu ne predstavljaju pravno obvezujuće investicijske odluke.
Geopolitika iza projekta
Projekt Pantheon nije nastao u vakuumu. Prema pisanju Emerging Europea i Energy-Storage.newsa, Trumpova administracija snažno podupire Inicijativu triju mora kao instrument komercijalne diplomacije, a AI infrastruktura u savezničkim demokratskim državama dio je te agende uz LNG i civilnu nuklearnu energiju. Joshua Volz, posebni izaslanik za globalnu energetsku integraciju pri američkom Ministarstvu energetike, izjavio je, prema pisanju Data Center Dynamicsa, da kritična infrastruktura ove veličine, izgrađena od strane privatnog sektora kao odgovor na stvarnu tržišnu potražnju, upravo je način na koji američki interesi i europska sigurnost napreduju zajedno.
No ista ta administracija je 2017. obećala milijardu dolara fondu Inicijative triju mora, a isplatila je manje od trećine. Projekti koji ovise o geopolitičkim prioritetima jedne administracije nose neizvjesnost koja se ne može zanemariti. S Trumpom se nikad ne zna.
Za pet godina znat ćemo
Nikola Dujmović, osnivač IT tvrtke Span, ocijenio je, prema pisanju Netokracije, da bi bilo iznimno dobro kada bi se takav projekt doista ostvario u Hrvatskoj, ali da rasprava o njemu mora uključivati i dozu realizma. Usporedio ga je s Rijekom koja se godinama kandidirala za organizaciju Mediteranskih igara, a nije imala nijedan zatvoreni bazen.
Pantheon bi u najboljem scenariju mogao postati jedan od najvećih tehnoloških projekata u srednjoj Europi i snažno promijeniti gospodarsku sliku Banovine. U realističnijem scenariju mogao bi se razvijati postupno, kroz više faza, s manjim početnim kapacitetom.
Hoće li u Hrvatskoj za nekoliko godina doista raditi jedan od najvećih AI podatkovnih centara u Europi? Pokazat će sljedeće faze. I konkretni ugovori.
Izvori: N1 Info, Bug.hr, Netokracija, Nacional.hr, Capacity Global, Energy-Storage.news, Data Center Dynamics, tportal.hr, Index.hr, Monitor.hr, Dnevnik.hr, Wall Street Journal, BusinessWire, Končar Group
Pantheon AI u brojkama:
- Procijenjena vrijednost projekta: više od 50 milijardi eura, što je više od pola godišnjeg BDP-a Hrvatske
- Prva faza gradnje: oko 12 do 13,5 milijardi dolara
- Kapacitet podatkovnog centra: 1 GW ukupno, oko 800 MW IT opterećenja. Za usporedbu: nuklearna elektrana Krško proizvodi oko 700 MW
- Potrošnja električne energije: oko 40 posto ukupne godišnje potrošnje Hrvatske. Dnevna potrošnja usporediva s potrošnjom Grada Zagreba
- Potrošnja vode za hlađenje: prema procjenama stručnjaka, usporediva s velikim gradom poput Splita ili Rijeke. Točni podaci od investitora nisu objavljeni
- Toplinski izlaz: prema analizi Nacionala, 70 do 200 puta veći od ukupnog prirodnog geotermalnog ciklusa Topuskog
- Obnovljivi izvori: 500 MW solarnih panela i 8.000 MWh baterijskog sustava. Pokriva manje od deset sati rada punim kapacitetom
- Novi dalekovodi: oko 280 km visokonaponskih dalekovoda i četiri neovisna 400 kV priključka
- Radna mjesta: oko 3.000 u gradnji, do 1.500 stalnih, do 6.000 posredno
- Lokacija: 125 hektara kod Topuskog, Banovina, 45 minuta od Zagreba. Mogućnost proširenja na 180 hektara
- Rokovi: početak gradnje 2027., početak rada 2029.
- Pravni status: pisma namjere s Končarom i Greenvoltom bez obvezujućeg karaktera. Ugovori s kupcima kapaciteta nisu javno potvrđeni
