Ističu kako su banke u posljednja tri mjeseca prošle godine nastavile knjižiti povećane troškove rezerviranja što je, očekivano, dovelo do snažnog pada dobiti na godišnjoj razini
„Ukupna dobit banaka nakon poreza u 2009. godini smanjena je za 25% u odnosu na 2008. i to isključivo uslijed povećanih troškova rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni“, podsjećaju analitičari.
Banke bilježe gubitke
Dodaju kako je unatoč povećanim kamatnim troškovima, kontrola ostalih troškova poslovanja i rast prihoda po svim osnovama rezultirali su rastom neto prihoda prije rezerviranja za 13% na godišnjoj razini što je ipak bilo nedovoljno da bitnije ublaži pad profita u uvjetima višestrukog rasta troškova rezerviranja.
„Slijedom toga, bruto dobit većine banaka gledajući pojedinačno je u padu, a sedam banaka završilo je godinu i s gubitkom u poslovanju“, podsjećaju u PBZ-u.
Iznimke su bile četiri manje banke te od većih Société Générale-Splitska banka koja bilježi rast dobit prije oporezivanja za 14%. Ističu kako kako je ukupnu dobit banaka znatno srušila HPB te ako isključimo njenih gotovo 500 milijuna kn troškova rezerviranja u 2009, dobit banaka bila je niža za oko 18%.
Kamatni prihodi u 2009. porasli su za nešto manje od 5%, što je solidno ako imamo u vidu nisku stopu rasta kredita od tek 3% u protekloj godini (bruto, nekonsolidirano).
Negativne posljedice borbe za štediše
Najveći rast ostvarili su kamatni prihodi od kredita središnjoj državi (+58%), dok su prihodi od kredita (nadoknadivih) stanovništvu porasli za 5%, a poduzećima za 7%.
Prema izvješćima dostavljenim Zagrebačkoj burzi, od tri najveće domaće banke, najviši rast kamatnih prihoda od plasmana stanovništva u 2009. godini ostvarila je Erste banka (+11%).
„Slab rast kamatnih prihoda nije uspio poništiti učinak visokog rasta kamatnih troškova za 13% uslijed rasta pasivnih kamata te su stoga neto kamatni prihodi smanjeni za 4%. Analizirajući kretanje kamatnih troškova prema izvorima, lako se uočava da je borba za štediše rezultirala visokim rastom troškova na sredstva posuđena od stanovništva“, pišu analitičari.
Gledajući neto kamatne prihode tri najveće banke, najuspješnija je u 2009. bila Erste banka kod koje su isti povećani za 3,6%, dok su PBZ i Zaba zabilježile njihov pad.
Podsjećaju kako su ukupni troškovi rezerviranja skočili su za 210% u usporedbi s 2008. čime je udio ispravaka vrijednosti u neto prihodima prije rezerviranja porastao sa 16% u 2008. na 44% u 2009. „Drugim riječima, troškovi rezerviranja “pojeli” su gotovo polovicu neto prihoda banaka“,
Udio tri najveće banke koje krajem 2009. imaju udjel od oko 55% u ukupnoj aktivi i kreditima bankovnog sustava u troškovima vrijednosnih usklanivanja čini oko 37%. Kako smo već pojašnjavali kod rezultata za devet mjeseci, do raskoraka izmenu udjela u aktivi i kreditima s jedne te u troškovima rezerviranja s druge dolazi zbog visokih troškova vrijednosnih usklanivanja HPB-a (477 milijuna kuna) pa ako ove troškove isključimo iz ukupnih troškova sustava, udio tri najveće banke penje se na više od 40%.
Mogući pozitivni pomaci u korporativnom sektoru
„Naša očekivanja po pitanju kretanja u bankarstvu za 2010. godinu nisu se dramatično promijenila u odnosu na ona koja smo izložili analizirajući rezultate poslovanja u prvih devet mjeseci protekle godine.
U 2010. stoga procjenjujemo da će se nastaviti rast troškova rezerviranja s obzirom na nastavak recesije koji previnamo, opadanje dohodaka kućanstava i rast nezaposlenosti te priznavanje troškova rezerviranja od dijela plasmana koji su u protekloj godini reprogramirani“, prognoziraju analitičari u PBZ-u.
Smatraju sa iako likvidnost ni sada nije upitna, u postojećim uvjetima nema prostora za rast u sustavu najznačajnijih depozita, a navedeno će biti ublaženo spuštanjem stope obvezne pričuve banaka za daljnjih 1-2 postotna boda, kako je najavila središnja banka.
„Slijedom toga vjerujemo da ćemo barem u korporativnom sektoru vidjeti djelomične pomake nabolje kao rezultat suradnje banaka i HBOR-a, s obzirom da bitniji rast potražnje stanovništva za kreditima u uvjetima nesigurnosti na tržištu rada ne očekujemo. Rast kamata dosegnuo je svoj vrhunac u prethodnoj godini (i aktivnih i pasivnih) te očekujemo postupne pomake naniže“, zaključili su analitičari.
