Pesimističan bankarski pogled – ovogodišnji pad BDP-a iznosit će 1,4 posto

To je nešto veći pad BDP-a, za 0,3 postotna boda, nego prema procjenama ekonomista iz siječnja ove godine kada su očekivali prosječni pad BDP-a od 1,1 posto. Sada prosječni očekivani pad iznosi 1,4 posto, pri čemu najveći optimist očekuje pad za jedan posto, a najveći pesimist pad za dva posto.

Pesimistični pogledi na hrvatsko gospodarstvo

Pesimizam ostaje prevladavajući pogled na budućnost hrvatskog gospodarstva do kraja ove godine, bez bitne promjene u odnosu na prognoze i stavove od prije šest mjeseci, navodi se u HUB analizama.

Ekonomisti vodećih banaka prije šest mjeseci očekivali su prosječni pad realne osobne potrošnje za 1,2 posto i bruto investicija za 4,2 posto, dok sada u prosjeku očekuju stope pada od 2,3 i 5,9 posto.

Izvoz je pozitivno iznenadio, pa ekonomisti sada očekuju njegov rast za 0,6 posto, dok su prije šest mjeseci u prosjeku očekivali pad realnog izvoza za 1,1 posto.

Nema promjena očekivanja na tržištu rada. Očekivana stopa nezaposlenosti prema ILO metodi ostala je gotovo nepromijenjena (10,5 posto prema 10,6 posto) iako se sada u prosjeku očekuje stagnacija realnih plaća (+0,1 posto), dok se pred šest mjeseci očekivao njihov realni pad (-0,5 posto).

Jača kuna do kraja godine

Ekonomisti su blago promijenili očekivano kretanje tečaja do kraja godine u skladu s promjenom kretanja pojedinih komponenti ukupne potražnje. Sada u prosjeku očekuju nešto manji deficit tekućeg računa bilance plaćanja nego u siječnju (4,2 posto prema 4,6 posto BDP-a) i malo jaču kunu u odnosu na euro do kraja godine (7,32 naspram očekivanih 7,45 prije šest mjeseci).

Kod visine vanjskog duga u odnosu na BDP, prije šest mjeseci su u prosjeku očekivali omjer od 100,2 posto, dok prosječno očekivanje sada iznosi 104,9 posto.

Lošija očekivanja o proračunu

Zanimljivo je da ekonomisti sada imaju i puno lošije očekivanje o proračunu, što je u skladu s izraženijim pesimizmom u pogledu domaće potražnje. Pred šest mjeseci prosječni je očekivani saldo opće države iznosio 3,8 posto, a sada to očekivanje u prosjeku iznosi 4,9 posto BDP-a.

Izdaci opće države nastavili su nominalni rast, porezni prihodi podbacuju i ekonomisti logično očekuju znatno veći fiskalni deficit u takvim uvjetima.

Prema njihovim očekivanjima, takva fiskalna politika neće dati protucikličke učinke u vidu usporavanja pada aktivnosti jer vidimo da se pogoršanje stanja u proračunu javlja u korelaciji s pogoršanjem prognoza u realnom sektoru, navodi se u HUB Izgledima.