Raste pesimizma hrvatskih građana u pogledu njihove financijske situacije i gospodarskog stanja u zemlji, 58 posto građana navodi kako im je financijsko stanje lošije u odnosu na godinu prije, 42 posto ih predviđa da će im se ove godine financijsko stanje pogoršati, a 46 posto ih ističe kako jadna spajaju kraj s krajem.
Pokazuju to rezultati istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK provedenog na uzorku od tisuću građana tijekom prosinca prošle godine u sklopu istraživačkog projekta Barometar/Potrošačka klima.
Nešto više od dvije trećine građana ili deset posto više nego lani, prognozira gore gospodarsko stanje u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci. Da će ostati isto misli ih 23 posto, dok 7 posto očekuje malo poboljšanje.
Za više od polovicu građana Hrvatske (58 posto) njihovo financijsko stanje je gore u odnosu na anketu otprije godinu dana, kod svakog trećeg građanina financijska situacija se nije promijenila, dok samo 4 posto kaže da im je financijska situacija nešto bolja nego lani.
Raste broj građana čije se financijsko stanje pogoršava – 2011. godine kod 47 posto je situacija bila gora u odnosu na godinu prije, dok ih je sada 58 posto.
U usporedbi sa zemljama u srednjoj i istočnoj Europi financijska situacija hrvatskih građana najsličnija je onoj u Bugarskoj, gdje je za 60 posto kućanstava gora nego prije godinu dana, kod 33 posto je nepromjenjiva dok je za 5 posto bolja.
U odnosu na godinu prije jednak je udio hrvatskih građana (12 posto) koji očekuju da će im se financijska situacija barem malo poboljšati. Međutim, raste broj onih koji predviđaju gore financijsko stanje, takvih je 42 posto, u odnosu na prošlogodišnjih 34 posto.
Velika većina građana u Hrvatskoj očekuje rast cijena u idućih 12 mjeseci (82 posto), a više od tri četvrtine očekuje rast nezaposlenosti.
Prošle godine 28 posto građana prognoziralo je manju potrošnju, dok sada čak polovica predviđa manju potrošnju na kupovinu trajnih dobara.
Iako se broj hrvatskih građana koji uspijevaju nešto uštedjeti smanjio u odnosu na 2011. godinu, kad ih je bilo 29 posto, ipak još uvijek njih 24 posto na kraju mjeseca može nešto novaca staviti sa strane.
U odnosu na prošlu godinu, podjednak je broj hrvatskih kućanstava koja smatraju da jedva spajaju kraj s krajem, takvih je 46 posto.
Istodobno, udio kućanstava koja troše dosadašnju ušteđevinu povećan je s 12 posto prošle, na 16 posto ove godine.
