Prema podacima servisa MojaPlaća, u drugom kvartalu 2023. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.140 eura, što je 4% više nego u prethodnom kvartalu i čak 16% više nego u istom razdoblju 2022. godine.
Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1.030 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 3%, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 13%.
Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su piloti, čija prosječna mjesečna zarada iznosi 2912 eura.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće 119% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja tehnologije i razvoja (66% više od prosjeka) i informacijskih tehnologija (+37%).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-34%), tekstilni radnici (-37%) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-28%).
Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 6% više od prosjeka te iznose 1.209 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4% niža od prosjeka (1.093 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.067 eura (-6%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.007 eura (-12%).
U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše rasle u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (+19%) te u državnim tvrtkama (+18%).
Također, provjerili smo postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.000 eura (-12% u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (1.087 eura), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1.190 eura, odnosno 4% više od prosjeka).
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško-slavonskoj (-21%) te Sisačko-moslavačkoj (-15%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (10% iznad prosjeka) te iznosi 1.261 eura (medijan 1.125 eura).
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.
Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 46% višu plaću od prosječne. Također, osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 15% višu plaću od prosječne (1.312 eura) i čak 35% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 975 eura, ili 14% manje od prosjeka.
U odnosu na prošlu godinu plaća je najviše rasla zaposlenicima s najnižim primanjima pa je tako plaća zaposlenih sa srednjom stručnom spremom rasla za 17%, dok je plaća visokoobrazovanih rasla za 13%.
Radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 939 eura (14% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.016 eura (-7%). Do primanja koja premašuju prosječnu hrvatsku plaću dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.240 eura, odnosno 13% više od prosjeka.
U odnosu na prvi kvartal 2023. godine, ali i na godinu ranije plaća je najviše rasla upravo zaposlenicima s najmanje iskustva (5%, odnosno 17%).
Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U drugom kvartalu 2023. godine muškarci su u prosjeku zarađivali čak 21% više od žena.
Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.
MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 61.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.
