U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) koji izrađuje EK porastao u siječnju za tri boda u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 110,3 boda.
Najveće je poboljšanje u Hrvatskoj zabilježeno u industrijskom sektoru gdje je odgovarajući indeks ojačao za 6,1 bod, te među potrošačima, uz rast odgovarajućeg indeksa za pet bodova. Pogoršana je pak klima u sektoru maloprodaje, za 12,7 bodova, te uslužnom sektoru, za 6,5 bodova. U građevinskom sektoru ostala je uglavnom nepromijenjena.
U 28-članom EU indeks je porastao za 0,9 bodova, na 104,7 bodova, zahvaljujući poboljšanom raspoloženju u Poljskoj i Velikoj Britaniji, dva gospodarstva koja nisu u sastavu eurozone, uz rast odgovarajućih indeksa za 1,7 odnosno za jedan bod.
Među sektorima poboljšano je raspoloženje u uslugama, maloprodaji i među potrošačima, a malo je pogoršano u industrijskom sektoru. U građevinskom je ostalo uglavnom nepromijenjeno.
U 17-članoj eurozoni indeks ekonomske klime porastao je u siječnju za blagih 0,5 bodova na 100,9 bodova, ponajprije zahvaljujući poboljšanom povjerenju u sektoru usluga, maloprodaji i među potrošačima, dok je u industrijskom i građevinskom sektoru zabilježeno pogoršanje.
U Komisiji zaključuju da je blago oslabio trend poboljšanja ekonomske klime u Europi, započet u svibnju 2013.
Odvojeno je izvješće Komisije pokazalo da je u siječnju indeks poslovne klime (BSI) u eurozoni ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 0,19 bodova, budući da su očekivanja buduće i ocjena dosadašnje proizvodnje i razina ukupnih i izvoznih narudžbi ostali uglavnom nepromijenjeni u odnosu na prosinac.
