Višak prihoda nad rashodima iznosio je 13,4 milijarde kuna, što je za čak 98,1 posto ili za 6,6 milijardi kuna veća bruto dobit nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Ipak nije tako crno?
Snažnije smanjenje ukupnih rashoda od smanjenja prihoda omogućilo je gotovo paradoksalnu situaciju da je u narušenim uvjetima poslovanja ostvaren visok rast bruto dobiti, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore koji do kraja godine očekuju zadržavanje niske gospodarske aktivnosti i lošije financijske rezultate na međugodišnjoj razini.
U strukturi ukupnih prihoda poduzetnika dominiraju prihodi od prodaje u zemlji, sa udjelom od 77,6 posto, koji bilježe međugodišnji pad za 8,3 posto.
Zbog smanjenja inozemne potražnje prihodi od prodaje u inozemstvu zabilježili su još izraženiji pad, za 9,6 posto, što ih je dovelo na razinu od 12,5 posto ukupnih prihoda, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u “Gospodarskim kretanjima”.
Građevinci, trgovci i prerađivači “nose” Hrvatsku
Kod ukupnih rashoda pak četiri grupe čine 83,6 posto svih rashoda. Pritom nabavna vrijednost prodane trgovačke robe ima udio od 34,5 posto, a zabilježila je međugodišnji pad za 13,6 posto. Materijalni troškovi, čiji je udjel 18,1 posto, smanjeni su za 10,3 posto, ostali vanjski troškovi, sa udjelom od 16,6 posto, imali su pad za 20,1 posto, dok su troškovi osoblja, sa udjelom od 14,4 posto, zabilježili međugodišnji rast od 3,6 posto.
Najveći broj poduzetnika, oko 70 posto, je u četiri djelatnosti – trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (30,1 posto), zatim stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (14,2 posto), građevinarstvo (13,4 posto) i prerađivačka industrija (12,2 posto).
Istodobno je oko 61 posto radnika zaposleno u tri djelatnosti – prerađivačkoj industriji (26,5 posto), trgovini (22,7 posto) i građevinarstvu (12,2 posto), pri čemu je u prerađivačkoj industriji smanjen broj zaposlenih za 4,3 posto u ostale dvije djelatnosti zabilježen rast za 1,6 i 1,8 posto.
Analiza udjela i kretanje ukupnih prihoda po djelatnostima pokazuje da je pola njih ostvarilo pad ukupnih prihoda, a među njima su trgovina, sa padom od 12,9 posto, i prerađivačka industrija sa smanjenjem za 8,9 posto, po udjelu u strukturi najznačajnije djelatnosti.
Istodobno je u trgovini zabilježen pad rashoda za 12,3 posto, dok je u prerađivačkoj industriji pad rashoda iznosio 7,6 posto.
Najveći rast u djelatnosti informacija i komunikacija
U strukturi bruto dobiti na pet djelatnosti odnosi se oko 86 posto ukupno ostvarene bruto dobiti. To su trgovina (sa 24,5 posto ukupne bruto dobiti), informacije i komunikacije (22,6 posto), prerađivačka industrija (17,8 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,9 posto) i građevinarstvo (10,3 posto).
Najviši međugodišnji rast bruto dobiti bio je u djelatnosti informacija i komunikacija (58,1 posto), javnoj upravi i obrani; obvezno socijalno osiguranje (48,8 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (22,5 posto) i poslovanju nekretninama (18,6 posto).
Veći iznos ukupnih rashoda od ukupnih prihoda zabilježen je samo kod poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (za 49 milijuna kuna) i kod djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 846 milijuna kuna) na što dijelom ima utjecaj i sezonski karakter ovih djelatnosti, navode analitičari HGK.
