Dansko predsjedanje EU je koncentrirano na dinamiziranje europske ekonomije, «što je dobro za EU dobro je i za Dansku, i obratno», rezoniraju političari čak i ako pripadaju deklariranoj skupini euroskeptika koji su iz principa kontra življenja u zajednici ali je toleriraju priznajući da je «dobra za moju zemlju».
Savršeno pragmatičan pristup.
Radi toga Danska, zemlja s najviše izuzeća od aplikacije zajedničke pravne stečevine EU, razmatra da referendumom svoj famozni opt-out, isključivanje, zamijeni s opt-in, mogućnošću uključivanja tamo gdje im integracija stvara veću korist od štete stvorene držanjem po strani. Političari pa i guverner Narodne banke će stoga bez problema preko usana prebaciti i izjavu o mogućnosti prihvaćanja eura i to sred krize koja, po mnogima nezasluženo, drma zajedničku valutu.
Mnoge će odgovore tražiti za potrebe vlastite privrede i usput ih proslijediti ostatku. Namjeravaju stići do korijena europskih problema, odgovoriti zašto su zemlje u dugovima, spriječiti novu krizu i učiniti sve kako bi političari u članicama zajednice konačno preuzeli dogovornost za nacionalne proračune. Podsjećanja radi, to je i onaj «six pack» kojega su tako rado povlačili hrvatski euroskeptici, pojma nemajući o čemu pričaju. Sve su ovo usklađene odluke, Danska je uzela u zadatak uvjeriti se da slova s papira prelaze u realizaciju.
Oni mrze riječi i pogotovo fraze, interesiraju ih rezultati.
Pametna štedljivost
Veliko je pitanje kako uskladiti mjere stezanja remena i potrebe rasta, «pametna štedljivost» je odgovor – u balansiranju jedne i druge strane. »U ovim vremenima ne možemo tražiti više nego bolje», kazati će Bjarne Corydon, ministar financija na račun idućeg srednjoročnog proračuna EU. Danci žele raspravu o budžetu 2014 – 2020. dovesti do što više razine usklađenih stavova, mada je neće dovršiti i nadaju se da će sve biti složeno do kraja godine.
Što je vjerojatno optimistično očekivanje obzirom na volju pojedinih država da ustraju u tjeranju vode na svoj mlin, ma što bilo. Naglasak u njihovom viđenju raspodjele proračunskih para u EU je više novca za istraživanje, inovacije, obrazovanje – na uštrb izdvajanja za regionaolni razvoj, koheziju ili poljoprivredu, na primjer.
Iako visokorazvijena zemlja s titulom jedne od najbogatijih (i najskupljih i najoporezovanijih ) u EU, Danci žele unijeti svježine u svoju politiku razvoja. Razvoj je stalna tema na tapetu. Nikad se ne staje. Fleksibilnost na tržištu rada je već legendarna. U principu, ljudi lako dobivaju ali i gube posao no trećina s otkazima nađe novi posao u roku do tri mjeseca, ne duže.
Računa se da godišnje u Danskoj promijeni radno mjesto oko 700 tisuća ljudi – a Danska je zemlja s pet i pol milijuna stanovnika!
Razvijen je sustav doškolovanja, a cjeloživotno školovanje je stil rada i življenja. Ole Sohn, ministar za biznise i rast ( zanimljiv i rječit naziv ministarstva!) kao jednu od mjera potpore razvoju biznisa vidi izmjene u sustavu javnih nabava koji će biti u potpunosti kompjuteriziran i dostupan svim zainetersiranima, uz jednostavnije uvjete i pravila. Naglasak se stavlja na inovativne tvrtke i one koje žele gurati zelenu ekonomiju. U zelenome je budućnost, uvjeravaju Sjevernjaci kroz vlastita isksutva.
Danskoj je uspjelo kombinacijom mjera štednje i novih tehnologija zauzdati potrošnju električne energije iako su apetiti narasli 40 posto. Racionalnost je pokrila razlike između proizvodnje i potreba. «Za razliku od Amerikanaca koji ne štede», komentira ministrica okoliša Ida Auken. Štedi se svugdje, ponekad maštovito: Kopenhagen je zaista rasvijetljen grad, nema mračnih kutaka no svjetlo nije velegradski blještavo. Uobičajena su oprema stambenih prostora svjetla koja se gase čim nikoga nema u prostoriji i to je sustav u upotrebi od službene rezidencije premijerke do toaleta u dobrom dijelu kopenhagenskih kafića.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europskih poslova s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Švedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
