Poslovni lideri planiraju povećati ulaganja u azijsko-pacifičku regiju

Porezna uprava uključena u oprost dugova građanima

Poslovni lideri diljem azijsko-pacifičke regije iskusili su više prepreka u prekograničnim aktivnostima u 2019. godini nego su to očekivali, a predviđaju jednaku razinu ograničenja i u 2020. godini. Predviđaju i povećane izazove u sljedećoj godini: 25 % ih očekuje povećane izazove pri zapošljavanju stranih radnika, 26 % isto to kaže za pružanje ili primanje usluga preko granica, a 24 % kaže da će premještanje podataka postati još veći izazov u 2020. godini.

To je nalaz najnovijeg istraživanja koje je PwC proveo na više od 1.000 poslovnih lidera u 21 članici organizacije Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC).

Poslovni lideri imali su i jasnu poruku za kreatore politika u azijsko-pacifičkoj regiji. Kad su upitani koja bi promjena politike imala najveći utjecaj na njihovu sposobnost rasta poslovanja, 44 % njih reklo je da bi smanjenje carina ili, još izravnije, razrješenje trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine bilo od najveće pomoći.

Unatoč zabrinutosti za carine i trgovinske tenzije između SAD-a i Kine, poslovni lideri i dalje su pozitivni po pitanju izgleda za svoje vlastite organizacije, pri čemu ih je 34 % „vrlo sigurno“ u rast prihoda u sljedećoj godini, što je mala promjena u odnosu na 35 % u 2018. godini.

Vijetnam nastavlja predvoditi listu povećanja stranih ulaganja, na drugom mjestu je Australija, a na trećem Singapur. Prvi put od 2015. godine, kad je PwC počeo analizirati neto vrijednosti budućih ciljeva prekograničnih ulaganja u azijsko-pacifičkoj regiji, ni Kina niti SAD ne nalaze se na prva tri mjesta.

„Nesigurni trgovinski uvjeti utjecali su na relativnu atraktivnost SAD-a i Kine u ovogodišnjem istraživanju,“ kaže Bob Moritz. „Dok zemlje kao što su Vijetnam i Australija profitiraju jer tvrtke počinju preispitivati svoj utjecaj i pažljivo sagledavati povećane rizike novih trgovinskih pravila.“

Relativno dobre su i vijesti o učinku automatizacije na radna mjesta. Više tvrtki, njih 36 %, stvara radna mjesta kao rezultat automatizacije nego što ih smanjuje broj zaposlenika (24 %), ali razlika je manja nego prošle godine. Više tvrtki navodi i da redefiniraju uloge i odgovornosti kao rezultat automatizacije.

No, iako poslovni lideri stvaraju više radnih mjesta, oni se i bore da ih popune: 23 % kaže da im je teško pronaći kadrove koji su im potrebni. Suočeni sa sve većim preprekama kretanju radne snage na nekim tržištima, vodeće tvrtke sada povećavaju svoja ulaganja u usavršavanje radne snage, pri čemu ih 86 % kaže da će u idućoj godini povećati proračun namijenjen razvoju digitalnih vještina.

„Razvijanje vještina kako bi se osiguralo da nitko ne zaostaje kako tehnologija revolucionarizira radna mjesta jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavamo,“ kaže Bob Mortiz. „Tvrtke, kreatori politika, nevladine organizacije i edukatori moraju se ujediniti budući da nam je cilj masovno prekvalificirati ljude u raznim industrijama, javnom i privatnom sektoru i čitavoj azijsko-pacifičkoj regiji .“

Regulacija i povjerenje: U ostalim nalazima istraživanja, većina poslovnih lidera u azijsko-pacifičkoj regiji kaže da je potrebna dodatna regulacija kako bi se povećalo povjerenje javnosti u područjima umjetne inteligencije (72 %), kibernetičke sigurnosti (76 %) i privatnosti (70 %).

„Poslovni lideri često ne traže jaču regulaciju, ali tvrtke su vrlo svjesne rizika koji neodgovarajuće ili neučinkovite politike u područjima kao što su umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i zaštita privatnosti mogu imati za njihove planove ulaganja i povjerenje koje potrošači imaju u tvrtku,“ kaže Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a.

„S regulacijom umjetne inteligencije u ranoj fazi postoji realna prilika da kreatori politika u azijsko-pacifičkoj regiji razviju standarde koji podupiru inovacije, ali i promiču uključivu i odgovornu umjetnu inteligenciju. No, sada je trenutak za djelovanje i moramo osigurati da fragmentirane politike vezane za umjetnu inteligenciju ne postanu nova digitalna prepreka napretku u azijsko-pacifičkoj regiji .“

Potreba za brzim djelovanjem u okviru koordiniranih politika odražava se u načinu na koji vođe u poslovnom svijetu sada promatraju naprednu automatizaciju i umjetnu inteligenciju. Trideset sedam posto poslovnih vođa u azijsko-pacifičkoj regiji kaže da su umjetna inteligencija i automatizacija za njih prioritet na najvišoj upravljačkoj razini, a još 49 % ih kaže da su prioritet na razini odjela ili IT-a. Samo 12 % poslovnih vođa u azijsko-pacifičkoj regiji ne smatra umjetnu inteligenciju i automatizaciju ključnim čimbenikom za svoje poslovanje u sljedeće dvije godine.

Podijeli

Odgovori

Top