Kako se snaći i kako znati što je zdravo – domaći proizvodi, organski proizvodi, light namirnice, proizvodi bogati omegom 3, mediteranska prehrana, pa “čuvene dijete” (e, tu je “brljanja” najviše!)?
Zdrava hrana postoji, ako su zadovoljeni važni kriteriji:
- individualizacija pri izboru, što znači prilagodba potrebama pojedinca
- uporaba zdravih namirnica! Individualni pristup podrazumijeva slušati sebe i naći vlastiti model zdrave prehrane, uvažavajući šest važnih osobnih preferencija: dob (prehrana djeteta, tinejdžera ili starije osobe se razlikuju), spol (“muškarci su s Marsa, žene s Venere”), genetske predispozicije (sklonost bolestima, debljanju), tjelesna konstitucija, zdravstveno stanje, mentalna i tjelesna aktivnost (osoba koja obavlja sjedilački posao treba manji unos, bogatiji ugljikohidratima, a sportaš veći unos, bogatiji proteinima).
S druge strane, zdrave namirnice moraju zadovoljiti pet kriterija:
- Hrana, a ne tablete! Zamislite koliko jedna namirnica ima nutrijenata, dok tableta C vitamina ili napitak imaju samo taj vitamin! Za osvježenje uzmite naranču, grejp ili kivi – dobit ćete više!
- Sezonska hrana! Uzimajte hranu karakterističnu za godišnje doba. Ljeto je sezona laganih namirnica bogatih vodom, dok je zimi hrana kompaktnija i zasitnija, te grije tijelo i stvara zalihe. Usto, sezonska hrana traži manje skladištenja i transporta.
- Lokalna hrana! Preporučuje se voće i povrće iz lokalnog područja, što traži manje skladištenja i transporta, a daje veću kvalitetu. Hrana koja stiže iz dalekih zemalja podliježe nužnim intervencijama da bi ostala “svježa” (premazi, kemikalije, plinovi, smrzavanje). Usto, više skladištenja i transporta jako pridonosi onečišćenju Zemlje!
- Hrana iz organskog uzgoja! Treba uzimati hranu proizvedenu sa što manje kemikalija, poput pesticida, fungicida, insekticida.
- Hrana s niskim stupnjem prerade, neprerađena hrana! Misli se na namirnice sa što manje intervencija čovjeka. Primjerice, bijela riža ima uklonjen vanjski sloj zrna koji je bogat vitaminima i mineralima. Zato – što rjeđa konzumacija gotovih industrijskih proizvoda!
S jednakom pažnjom kojom odabiremo životni poziv, hobije, školovanje, trebamo se odnositi i prema “modelu zdrave prehrane”. Zanemarimo li to, riskiramo. To je kao da hodate tračnicama i nadate se da vlak neće naići. Hoće, najvjerojatnije, nažalost!
Piše: Milna Tudor Kalit
Preneseno sa: www.manager.hr – ZDRAVI ŽIVOT U POSLOVNOM SVIJETU
Milna Tudor Kalit doktorirala je 2012. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju Nutricionizam Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu gdje je 2005. godine i diplomirala. Od 2006. godine zaposlena je na Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju auditornih vježbi i seminara za studente iz modula Sigurnost hrane, Mlijeko i mliječni proizvodi te Biokemija i tehnologija zrenja sireva. Urednica je i koautorica sveučilišnog udžbenika Sigurnost hrane (2014.). Kao stipendistica Cochran stipendije koju dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede SAD-a educirala se iz područja sigurnosti hrane 2007. godine na Michigan State University. Dobitnica je potpore Biotehničke zaklade Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta za postignute rezultate na području biotehničkih znanosti 2008. godine.
