Kako se približava 2. kolovoza, krajnji rok za dogovor o povećanju razine dozvoljenog zaduživanja države, ulagači su sve nervozniji.
Zasad nema nikakvih naznaka kompromisa između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu, pa ministarstvo financija užurbano priprema planove za slučaj da političari ne postignu dogovor.
Analitičari kažu da bi država mogla prodati dio svoje imovine, uključujući dio zlatnih rezervi i hipotekarnih vrijednosnih papira. Mogla bi, također, odgoditi plaćanje dijela socijalnih davanja, isplatu plaća državnim službenicima i plaćanja vanjskim dobavljačima kako bi joj ostalo dovoljno sredstava za plaćanje kamata na dugove.
No, čak ako vlada i uvede neke od tih mjera, dužnička kriza SAD-a ipak bi, kažu analitičari, uzdrmala financijska tržišta, izazvala pad tečaja dolara i cijena dionica te potaknula rast kamatnih stopa. A sve to negativno bi utjecalo na najveće svjetsko gospodarstvo.
Osim zastoja u pregovorima u Washingtonu, ulagače su na prodaju dionica natjerali i slabi makroekonomski podaci. Fedova ‘Bež knjiga’ pokazuje da se posljednjih tjedana usporio oporavak gospodarske aktivnosti u osam od 12 regija.
Izvješće ministarstva trgovine pokazalo je, pak, da su narudžbe trajnih proizvoda u lipnju neočekivano pale za 2,1 posto.
‘Ulje na vatru’ dolila su i upozorenja nekoliko kompanija o slabosti potražnje, zbog čega će njihovi poslovni rezultati biti slabiji nego što se planiralo.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,23 posto, na 5.856 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,32 posto, na 7.252 boda, a pariški CAC 1,42 posto, na 3.734 boda.
