Pozitivni i snaži napredak po pitanju investiranja u inovacije u Hrvatskoj

Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) početkom je godine u Zagrebu održao Dan promicanja svijesti o EIT-u.

Osim Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), kao suorganizator ove zanimljive konferencije bilo je i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pod pokroviteljstvom Predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Prema rezultatima Ljestvice inovacija Europske komisije, inovatori i ulaganja tvrtki najjača su inovacijska dimenzija u Hrvatskoj. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate po inovacijskim izdacima koji se ne bave istraživanjem i razvojem, malim i srednjim poduzećima s marketinškim ili organizacijskim inovacijama te tvrtkama koje pružaju IKT obuku. Bez obzira na to, ostaju brojne neiskorištene mogućnosti Hrvatske za širenje inovacijskih kapaciteta. Upravo zbog toga je EIT važan.

EIT je najistaknutiji europski pokretač inovacija koji europskim talentima daje vjetar u leđa da svoje najbolje ideje pretvore u proizvode, usluge i poslove. Dan svijesti o EIT-u u Zagrebu predstavio je EIT-ov jedinstveni inovacijski pristup i kako se organizacije, poduzetnici, inovatori i studenti u Hrvatskoj mogu pridružiti i imati koristi od mreže, ulaganja i aktivnosti EIT zajednice.

Imali smo priliku razgovarati s Martinom Kernom, ravnateljem EIT-a, kako bi saznali sve o događaju, napretku Hrvatske na polju inovacija i najvećim izazovima s kojima se EU susreće u području tehnologije.

Koji su vaši glavni dojmovi nakon događaja u Zagrebu?

Jako sam zadovoljan, a glavni dojam je činjenica da je EIT od danas istaknutiji na karti u Hrvatskoj gdje vidimo sve više i više aktivnosti u posljednje 2-3 godine, ali su one do sada bile na prilično nižoj razini.

Drugo, Hrvatska je učinila dosta toga po pitanju razvoja svojih kapaciteta kada su inovacije u pitanju od ulaska u EU. Možda to nije uvijek istaknuto, ali stvarno vidimo puno pozitivnog i snažnog napretka, kako vidu pažnje koja se posvećuje spomenutoj temi, tako i po pitanju investiranja u inovacije u Hrvatskoj, velikom broju inovativnih malih i srednjih tvrtki, veoma dobar razvoj ICT znanja i drugo. Ali opet, i pokraj svega toga ima još puno što mora biti učinjeno. Pogotovo po pitanju tvrtki koje se žele proširiti van granica Hrvatske i to je nešto u čemu EIT stvarno može pomoći, da poduzeća rastu, da ideje i inovativne tvrtke iz Hrvatske napreduju. Iz tog razloga je Dan promicanja svijesti o EIT-u bio savršena prilika da se spoje ne samo tvrtke već i sveučilišta, istraživači i organizacije.

Vidite li napredak Hrvatske kada su u pitanju inovacije, startup kultura, napredak po pitanju sustava koji podržavaju poduzetnike, inovatore i organizacije?

Smatram da napretka ima od strane vlade, od kreiranja inovativnih sustava do pružanja podrške poduzetnicima, inovatorima, organizacijama, brojke su impresivne. Planovi nadležnih po pitanju pomicanja stvari na sljedeću razinu se počinju ostvarivati i rezultati se vide. Također, mislim da se stvara i startup kultura u Zagrebu, ali i u nekim drugim mjestima gdje možemo vidjeti da se ljudi drže zajedno i podržavaju jedni druge, i to je nešto u što EIT stvarno vjeruje i jedan je od ključeva uspjeha.

Nema pojedinaca koji rade sami, već svi podržavaju jedni druge, i to je jedna jako pozitivna strana. I dalje mislim da Hrvatska može uraditi više kako bi sudjelovala na Europskoj razini. Ukoliko pogledamo ukupne brojke, po pitanju financijske podrške koja dolazi od strane EIT-a, ali i broj organizacija koje sudjeluju broj je i dalje relativno nizak. Voljeli bi vidjeti više sveučilišta koja sudjeluju, primjećujemo da se fakulteti u Hrvatskoj često previše fokusiraju na učenje i istraživanje, a nedovoljno na širi ekosustav koji pomaže stvaranju inovacija na tržištu, i to je jedan aspekt.

Pored toga, također primjećujemo da se istraživačke organizacije ne povezuju dovoljno s tvrtkama i poslovanjima. Uz to, ukoliko ste jedan od startup-a u Hrvatskoj, a ima ih dosta jako dobrih, ne dobijete uvijek prilike, mogućnosti za rast na nacionalnom ili internacionalnom nivou, da postanete stvarno veći uspjeh. I dalje ima jako malo stvarno poznatih u Hrvatskoj, i to je nešto što bi voljeli promijeniti. Za sada imamo već 5 hub-ova u Hrvatskoj, lokalnih organizacija koje se vezuju za naše znanje i inovativnu zajednicu na poljima klime, hrane, zdravstva, energije i sirovih materijala, tako da su osnove tu, samo treba skalirati.

Što su najveći izazovi u EU sada i mislite li da možemo riješiti većinu njih u skorijoj budućnosti?

Ukoliko pričamo općenito o tome koje su to barijere koje sprečavaju više istraživanja i inovacija na nivou EU, vjerujem da još uvijek imamo problem fragmentacije, iako smo stvorili program na nivou Europe i napravili mnogo preko toga kako bi kreirali interno tržište i suradnju, i dalje se događa da mnoge dobre ideje ne postanu konkretan proizvod, usluga ili rješenje zato što ne dobiju potrebnu podršku u ranoj fazi koja bi im omogućila rast. Isto ima problema i s različitim zemljama gdje se nailazi na barijere po pitanju regulative, jezika i slično. Zbog spomenutih faktora unutar Europe je potreban još jači ekosustav i suradnja, i to je upravo ono što EIT pokušava stvoriti.

Podijeli

Odgovori

Top