Posljednjih se godina u cijelom svijetu intenzivno govori o zelenom, održivom i obnovljivom. Pritom građevinarstvo nije iznimka. Šesta epizoda Koordinacije donosi priču o vjetroparku u Senju, sunčanoj elektrani na otoku Visu te elektrani na biomasu u Grubišnom Polju. U rubrici Notes direktor tvrtke Urbane ideje Roko Dropuljić definira pojam zelene gradnje i obnovljivih izvora energije te otkriva sve izazove s kojima se susreću investitori.
„Danas gotovo da ne postoji projekt u kojem se ne stavlja naglasak na primjenu obnovljivih izvora energije s ciljem poboljšavanja kvalitete života“, ističe Dropuljić koji smatra da je dugačak i kompleksan put od idejne studije do same primjene obnovljivih izvora energije.
Vjetroelektrane mijenjaju krajolik Hrvatske
Hrvatska trenutačno ima 20 elektrana s 360 stupova, a kako ističe Bojan Horvat, glavni nadzorni inženjer iz tvrtke Urbane ideje, „najveće gradilište vjetroelektrana nalazi se u Senju s 50 km pristupnih makadamskih cesta. Vjetropark čini 39 stupova čije su betonaže nerijetko trajale i do 15 sati dnevno“, govori Horvat.
Svaka vjetroelektrana je zapravo armirano betonski stup u koji je ugrađeno 74 tone armature, odnosno 720 kubika betona na 100 metara visine, što je 7 puta više u odnosu na temelje prosječne jednokatnice. Jedan stup, odnosno agregat montira ekipa od dvadesetak radnika kroz tri dana, a njegov vijek može trajati i do 50 godina.
Topla dobrodošlica Višana olakšala izgradnju sunčane elektrane
Na hrvatskom otoku Visu izgrađena je najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj i prva elektrana izgrađena na jednom hrvatskom otoku. Sve radove na izgradnji elektrane izvela je domaća tvrtka KONČAR.
„Kameniti tvrdi teren otežao je bušenje više od 5 000 bušotina za izgradnju sunčane elektrane. K tome, na otoku Visu nema proizvodnje betona, a na samoj lokaciji nije bilo vode i električne energije. No na sve te rizike i teškoće računali smo prilikom izgradnje“, otkriva direktor Ivo Čović te pohvaljuje Višane koji su olakšali gradnju svojom toplom dobrodošlicom.
Elektranom se u potpunosti upravlja iz sjedišta u Zagrebu, a u samu elektranu instalirano je 11 200 panela koji omogućuju opskrbu više od polovice ukupnog stanovništva otoka Visa.
Kakva je budućnost sunčanih elektrana?
Postavlja se pitanje je li Hrvatska iskoristila puni potencijal iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić s Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku govori da smo na samom začelju po udjelu pokrivanja električnom energijom. Dok razlozi možda leže u složenoj zakonskoj regulativi ili neredu na tržištu zbog čega investitori nerijetko odustaju od izgradnje, Majdandžić ističe da je korištenje obnovljivih izvora energije političko pitanje i da će primjena ovisiti o svijesti i razini donošenja takvih odluka.
„Ne smijemo dopustiti velike emisije stakleničkih plinova i povišenja temperature. U protivnom će naš planet Zemlja nestati.“
Elektrane na biomasu naša su budućnost
Hrvatska se obvezala da će povećati svoj udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. Stoga je Vlada Republike Hrvatske subvencionirala izgradnju elektrana, čiji je broj u posljednjih pet godina porastao s 10 na 39. Ekipa Koordinacije posjetila je elektranu na biomasu u Grubišnom Polju koja proizvodi električnu energiju tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim prilikama. Elektrana je vrijedna 34 milijuna eura, a svojom je izgradnjom zaposlila 30 radnika. Zanimljivo je da elektrana proizvodi dovoljno električne toplinske energije da samostalno osvijetli i zagrije cijelu Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
„Seeing the big through the small“, zaključuje direktor Laurent Sessa, koji otkriva da njegov način promjene svijeta leži u sinergiji obnovljivih izvora energije i ekološke proizvodnje hrane.
Koordinaciju možete pratiti na mrežnoj stranici koordinacija.hr, YouTube kanalu te na Facebooku, Instagramu i LinkedInu.
