U skladu s trenutkom ciklusa odnosno uobičajenim jesensko-zimskim trendovima vraćanja na burzu rada „sezonaca“ koji su bili zaposleni u turizmu i djelatnostima povezanima s njime, u listopadu je porastao broj nezaposlenih do razine od 275 813 osoba. To je u odnosu na prethodni mjesec 16,4 tisuće (ili 6,3 %) nezaposlenih osoba više, što je ponovno nešto veći mjesečni prirast od onoga u istom mjesecu prošle godine (kada je iznosio 15,6 tisuća).
Tako je tijekom rujna i listopada, otkada sezonski raste nezaposlenost, broj nezaposlenih ukupno povećan za 19,1 tisuću, dok je tijekom istih mjeseci prošle godine povećanje bilo na razini od 16,3 tisuće. Statistika HZZ-a pokazuje kako su pritom presudne promjene na strani izlazaka iz evidencije, dok kod ulazaka u evidenciju nema tako velikih razlika. Naime, registrirana je značajno viša razina izlazaka iz evidencije nezaposlenih u prošloj godini zbog početnog efekta primjene Izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Tako je i u ovogodišnjem listopadu broj osoba koje su napustile evidenciju bio manji (za 2,2 tisuće) nego u istom mjesecu prošle godine, najviše zbog manjeg broja onih koji su evidenciju napustili zbog „nepridržavanja zakonskih odredbi“ (za 2,7 tisuće). U razdoblju od ožujka do listopada, razlika je značajna: 23,4 tisuće osoba manje ove je godine izašlo iz evidencije nego lani na temelju „nepridržavanja zakonskih odredbi“.
Stoga se i stopa nezaposlenosti ove godine od svibnja do kolovoza uglavnom sporije snižavala odnosno brže povećavala od kolovoza do listopada u odnosu na dinamiku iz prošle godine. Ipak, razina stope nezaposlenosti u međugodišnjoj se usporedbi cijele ove godine kretala na nižim razinama, u listopadu je iznosila 17,2 % te je bila niža za 1,4 postotna boda u odnosu na prošlogodišnji listopad.
Dok je broj nezaposlenih nakon odrađene glavne turističke sezone (u rujnu i listopadu) porastao više, broj zaposlenih (prema trenutnim podacima koji nisu konačni) padao je nešto sporije nego prošle godine, što može biti posljedica nešto duže turističke sezone odnosno bolje posezone koju pokazuje rast fizičkih turističkih pokazatelja iznad 10 %. Tako je u listopadu broj zaposlenih, prema preliminarnim izračunima, pao za 17,9 tisuća, 18 % manje nego istoga prošlogodišnjeg mjeseca te se zadržao na razini od 1,327 milijuna, koja je i dalje niža nego prošle godine (za 11,2 tisuće osoba).
U odnosu na prošlu godinu, niža je i razina radno aktivnog stanovništva, prema našim procjenama, za oko 42 tisuće osoba (u listopadu ove godine procjenjujemo broj aktivnih stanovnika na oko 1,603 milijuna).
Nije odviše teško predvidjeti kako će se trendovi rasta nezaposlenosti odnosno pada zaposlenosti na temelju cikličkih sezonskih kretanja nastaviti do idućeg proljeća kada će početi pripreme za turističku sezonu 2016. godine. Ujedno očekujemo kako će se do kraja godine nastaviti i ublažavanje godišnjeg pada stope registrirane nezaposlenosti i njenu realizaciju na razini od oko 17,7 % u prosjeku 2015. godine, što će biti njena druga uzastopna godina pada. No, istodobno očekujemo i pad registrirane zaposlenosti sedmu uzastopnu godinu i razine radno aktivnog stanovništva (kod kojeg je u sedam godina zabilježen predah pada samo u 2012. godini). Tako će u 2015. godini zaposlenost ostati na 85 %, a aktivno stanovništvo na 90 % razine iz 2008. godine, dok će nezaposlenost biti viša za oko 20 %.
Iako će se prema drugoj, međunarodno usporedivoj metodologiji (Anketa o radnoj snazi) kretanja zaposlenosti pokazati nešto povoljnijima (u prvoj polovini godine je zabilježen rast zaposlenosti od 2,2 %), Hrvatska će bez dvojbe biti među trima članicama EU s najlošijim pokazateljima tržišta rada u 2015. godini.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „Pad broja registriranih zaposlenih u padu je već sedam godina za redom. Naime, očekujemo da će nakon prosječnih 1,55 milijuna iz 2008. godine, broj zaposlenih u 2015. godini iznositi prosječnih 1,33 milijuna, što je smanjenje za preko 220.000 osoba, odnosno za oko 14%. Loše stanje na tržištu rada u Hrvatskoj ilustrira podatak da je Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku, među tri članice EU s najlošijim pokazateljima tržišta rada u EU.“
