Kao boksački amater sudjelovao je na Olimpijskim igrama u Seulu i Barceloni te osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u Ateni. U profesionalnoj karijeri 1995. godine osvojio je naslov europskog prvaka, koji je obranio sedam puta. Borio se za titulu svjetskog prvaka i dvaput je proglašen hrvatskim sportašem godine.
Makrobiotička prehrana oduvijek
Na uspjehe iz sportske karijere samo se nadovezao poslovnima. Kupnjom imanja u okolici Požege krenuo je u ekološku proizvodnju kao način širenja ideje o skladu čovjeka i prirode.
– I za vrijeme boksačke karijere bio sam ljubitelj makrobiotičke prehrane pa je moj posao samo nastavak onoga što sam njegovao i za vrijeme bavljenja boksom. Kada sam kretao u posao, bilo je mnogo skeptika, ali takve su se prognoze pokazale netočnima – rekao nam je Željko Mavrović, pokretač i vlasnik Ekocentra Mavrović, kojim je probio led u Hrvatskoj s proizvodnjom zdrave hrane.
Nikad vezan uz skandale, ime i reputaciju stečenu tijekom boksačke karijere iskoristio je u pokretanju posla.
– Moje je ime bilo brend već prije pokretanja projekta i sigurno mi je pomoglo da grabim malo krupnijim koracima. Ekološka proizvodnja zahtjevan je posao, a najveći je problem bio s distribucijom proizvoda na tržište – kaže Mavrović.
Psihološke osobine najbitnije su u poslu. Znati prepoznati priliku, biti spreman na brzu reakciju, uz odlučnost i strpljivost. Dok većina poduzetnika teži što prije povećanju tvrtke i masovnijoj proizvodnji, Željko Mavrović ima drugačije želje.
Kvaliteta prije masovne proizvodnje
– Osnovni je cilj zadržati kvalitetu. Nije bitno povećanje broja zaposlenih i masovna proizvodnja nego zadržavanje kvalitete proizvoda paralelno s povećanjem poslovanja. Pekarski proizvodi zasad su najprofitabilniji, a uskoro na tržište izlazimo s kulenom, kulenovom sekom i kobasicama. Ekološkoj proizvodnji mesnih proizvoda treba više vremena i ulaganja, ali ne želimo postati industrija koja gubi na kvaliteti – objašnjava Mavrović.
Najnovije priznanje za trud i zalaganje bivši boksački prvak dobio je na izbornoj sjednici Hrvatskog seljačkog saveza održanoj ovaj mjesec. Za predsjednika te udruge seljaka izabran je s dvostruko više glasova od konkurenta.
– Moj je prvi zadatak razgovor s ljudima iz Ministarstva i Vlade da vidimo što se može napraviti. U svakom slučaju, prioritet je jačanje komunikacije između seljaštva i poljoprivrednih organizacija. Treba se pozabaviti i komunikacijom s otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda – govori Mavrović o problemima koje smatra ključnim za razvoj i napredak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Trening-centri za poljoprivrednike
U trening-centrima treba školovati i educirati seljake jer je to jedini način da seljaštvu vratimo vjeru koja je nestala u depresiji koja se godinama skuplja.
– Ljudi prečesto razmišljaju o posljedicama i o njima razgovaraju kada dođe do problema. Treba naći uzrok problema, rješavati ga i razmisliti kako do negativnih posljedica ne bi ni dolazilo – tvrdi Mavrović.
