Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Izdvojeno

Radimir Čačić: Škverovi će graditi vjetroelektrane vrijedne dvije milijarde eura

Na nekoliko lokacija veličine manjih umjetnih otoka na otvorenom moru treba locirati područja vjetroelektrana.

Na nekoliko lokacija veličine manjih umjetnih otoka na otvorenom moru treba locirati područja vjetroelektrana.

Mirno, staloženo i koncentrirano je ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić govorio za Novi list o planovima Ministarstva i Vlade i prvi put javno najavio megaprojekt vjetroelektrana na platformama u Jadranu gdje bi se ostvarila sinergija brodogradnje i energetike.

  – Brodogradnju smo naslijedili kao jedan sustav, gdje se naoko puno radilo, a u stvari se godinama nije događalo ništa. Najjači napor prethodna Vlada ulagala je na to da bude uvjerljiva u dojmu kako nešto radi i to je bila jedna predstava za javnost. U stvari nisu činili ništa, niti su to željeli. Samo su prema EU slali informacije koje su željeli čuti o tome da imaju plan privatizacije, partnera…

Možete li konrektno reći tko i kada otvara stečaj u Kraljevici i ima li šanse za očuvanje brodograđevne djelatnosti?

– Uskoro će biti imenovan ugledni stečajni upravitelj oko kojega su se svi složili. Vlada je odredila da će radnici zaposleni u Kraljevici dobiti sve plaće prije stečaja, dok otpremnine neće biti na bazi stečajnog zakona. Osobno sam predložio, a Vlada je prihvatila, da se ljudima da maksimalna otpremnina po kolektivnom ugovoru. U koordinaciji samog procesa stečaja sudjeluje i Ministarstvo, razumijem da su ljudi uplašeni, da ne vjeruju, ali su plaću dobili. Moramo u idućih desetak dana odraditi sa stečajnim upraviteljem pregovore s kupcima, jer su u škveru dvije novogradnje. Želimo jasnu sliku hoće li tražiti penale ili će platiti i preuzeti brodove. Stečaj je otvoren, a bit će pokrenut čim dobijemo odgovore kako završiti priču s tim brodovima, dakle za desetak dana.

Možete li reći kada bi po vama trebao biti okončan stečajni postupak Brodogradilišta Kraljevica?

– Ne vidim niti jedan razlog da stečaj traje duže od godinu dana. Znamo vjerovnike, stvari se mogu i moraju brzo presjeći i završiti.

  »3. maj« je nešto složeniji problem u paketu s Brodotrogirom?

– Nismo zasad izlazili s informacijom o pregovorima s fondovima gospodarske suradnje (FGS). »3. maj« je neobična ptica, jer, iako ima objektivno neracionalan broj zaposlenih i prozivod koji nije rentabilan, ipak ima ugovorene kapacitete do ožujka iduće godine.

To je jedan jako kratak period nesigurne zaposlenosti?

– Slažem se, ali oni barem imaju posla za razliku od Brodosplita. Ovog trenutka iz matematičko računovodstvenih formi i operacija su u plusu zbog pomorskog dobra, što daje prostora da i u ovih 45 dana budu prisutni na tržištu. Stav je da se u »3. maju« ide u restrukturiranje same djelatnosti i u tom smislu oni imaju jaču poziciju kod novih ugovaranja.

Ipak, potencijalni partneri traže dugoročnu sigurnost, a ona je nepoznata poslije 1. srpnja?

– Nema razloga za strah, oni će prije 1. srpnja 2013. biti privatizirani. Tu nema nitko razloga za sumnju. Ako je Vlada rekla da »3. maj« neće završiti u stečaju, onda će tako i biti.

Vidite li vi neke nove proizvode za brodogradnju. Jasno je da to više nisu tankeri, kao i da je teško doći do novih poslova u sadašnjoj recesiji. Što bi po vama škverovi sutra mogli graditi?

– Moramo potpuno promijeniti pristup. Sve je povezano, pa tako i energetika s brodogradnjom. HEP je četiri godine držao cijene, nafta je skočila 250 posto, a plin 8 posto. Imali smo oko tri milijarde kuna veće troškove za uvoz nafte, plina i struje. Sve to dovelo bi do 900 milijuna kuna minusa u sustavu HEP-a na kraju godine. HEP ima 14.000 zaposlenih što je previše. No, s druge strane, u strukturi cijene trošak zaposlenih je samo 16,8 posto, drugim riječima da nitko ne radi u HEP-u bilo bi nužno podići cijenu struje jer bi u suprotnom HEP bio u gubitku i uvoz energenata bi morali plaćati iz budžeta.

Istodobno ne možemo pustiti ni jednog novog proizvođača u sustav, ni termocentrale ni hidrocentrale ni proizvođače obnovljivih izvora, jer nema potrebnog sustava prijenosa i distribucije. Jedan od razloga zašto se ništa nije napravilo na 20:20:20 agendi, koja predviđa proizvodnju 20 posto energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, jest nedostatak navedene infrastrukture.

Počeli smo o novim proizvodima za brodogradnju, a govorite o problemima u HEP-u?

– Upravo to želim objasniti. Mi moramo ispoštovati agendu 20:20:20, jer ćemo u suprotnom platiti goleme penale. Tu nemamo izbora. U toj agendi imamo šest komponenti: 1200 megavata vjetra, 45 megavata solarne energije, 140 megavata u kogeneraciji biomase, 40 megavata komunalni otpad, 20 megavata geotermalna energija uz male hidrocentrale od 10 do 100 megavata. Kod solarne energije u sedam godina se nije napravilo ništa, odnosno samo 500 kilovata, što je investicija od milijun eura.

 Građani su razumljivo imali jako slab interes za solarnu energiju, jer je procedura bila užasno komplicirana?

– To će se promijeniti. Ovih dana na Vladu ide materijal u kojem smo regulirali ukidanje svih dosad potrebnih dozvola, a bilo ih je šezdesetak s rokom ishođenja iznad jedne godine. Umjesto njih će vam biti dovoljan jedan zahtjev nakon čega ćete dobiti od HROTE ugovor da možete postaviti na svoj krov solarne fotopanele, a u kombinaciji s termalnom energijom će biti posebno poticana. Istog trenutka možete zvati instalatera, staviti panele i početi proizvoditi energiju koja će vam se plaćati 3,16 kuna kroz 14 godina.

Takvo ulaganje bi se vratilo nakon prosječno 8 godina nakon čega se 17 godina ostvaruje čisti profit. To je sjajna vrsta štednje i potaknut ćemo građane za ovu opciju. Međutim, iako je to za građane pojedinačno jako povoljno ukupna snaga je relativno mala. Najvažnije je učešće energije vjetra. Po preuzetim obvezama moramo napraviti 1200 megavata. To je investicija u iznosu oko 1,5 milijuna eura za svaki megavat vjetroelektrana, pa znamo da okvirno govorimo o dvije milijarde eura investicija i to bez da smo dotaknuli potencijal off shore projekata. Te vjetroelektrane na moru, ne na otocima, su posebno učinkovite, pa su i platforme na moru rješenje.

Gdje biste vi gradili platforme na moru s vjetroelektranama?

– Na otvorenom moru. Možemo ih promatrati kao stotine brodova na moru u kontekstu proizvodnje u brodogradilištima. Na kopnu su to teške metalne konstrukcije.

Dakle, brodogradilišta bi uz brodove sve više gradila platforme za vjetroelektrane u Jadranu?

– Da, »3. maj«, »Viktor Lenac«, Brodosplit i drugi tu apsolutno imaju otvoren prostor. Imamo situaciju kod postojećih vjetroelektrana da često ni temeljni kamen nije iz Hrvatske, već je transportiran izvana. Nema niti jednog šarafa iz Hrvatske. Sada ćemo ići na poticaj proizvodnje u Hrvatskoj.

To je golem novac. Odakle ta sredstva?

– U Ministarstvu sam zatekao sve pripremljeno za jedan veliki kriminal s vjetroelektranama, ali to je materijal za USKOK. Postojao je sustav u kojem ste imali pravo dobiti polja i lokacije, a da njih nema u prostornim planovima, kao na primjeru Splitsko-dalmatinske županije. Putem HEP-a građani Hrvatske potpisuju obvezu da će kupovati tu struju po bitno većim cijenama od standardne. Ulaganje se isplaćuje nakon 7-8 godina, a eksploatacija je zagarantirana do 25 godina. Upravo zato postoji cijeli niz zainteresiranih investitora i novac zbog visine profita nije problem. Upravo zato smo i zaustavili potencijalno financiranje velikih solarnih elektrana na kojima građani ne bi dobili ništa osim 9 puta veće cijene struje za koju su se neki lobiji u nekim medijima u Hrvatskoj zalagali.

Opet vas vraćam na brodogradilišta. Gdje su ona u toj priči?

– Kad već sve to moramo plaćati valjda je pametno učiniti sve što možemo kako bi što više naše domaće industrije bilo uključeno u proizvodnji, što će biti posebno stimulirano. To su i naša brodogradilišta, koja se također moraju pripremiti za iskorak u te proizvode, što će opet biti i dio njihova procesa restrukturiranja. Mi smo već stavili za sve investitore posebnu stimulativnu tarifu pod uvjetom da se platforme i vjetrolektrane kod nas proizvode.

Napisao

Preporučujemo

Lifestyle

GLAMI, jedinstvena modna tražilica koja se oslanja na umjetnu inteligenciju, u Hrvatskoj posluje iznad očekivanja i za svoje partnere uspijeva generirati narudžbe u vrijednosti...

Turizam

Kriza se odužila. Turizam je na koljenima, a s njime i oko 450 obiteljskih malih hotela koje očekuje još jedna neizvjesna sezona.

Lifestyle

Svi ljudi su više ili manje lijeni. Neki su ipak previše, i to se smatra ogromnom manom. Ali što ako to nije toliko loša...

Edukacija

Sigurno imate kolegice i kolege s kojima su odnosi sjajni i one s kojima vam odnosi nisu baš onakvi kakve priželjkujete.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.