Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Ljudski resursi

Radnici poručuju: tvrtke bi zaposlenicima trebale omogućiti 30 dana godišnjeg odmora

Koliko dana godišnjeg odmora je uopće potrebno kako bismo se doista odmorili od posla? I u kojim tvrtkama i institucijama zaposlenici imaju najviše dana godišnjeg odmora?

Tradicionalno, završetkom školske godine i dolaskom sve brojnijih sunčanih dana i paklenih vrućina, koncem lipnja planiranje godišnjeg odmora postaje jedna od učestalijih tema razgovora među kolegama na poslu. Naime, čak i u ovim nesigurnim okolnostima naša želja za predahom od posla i privremenim napuštanjem svega poznatog i svakodnevnog raste zajedno s podizanjem temperature u zraku.

Međutim, planiramo li otputovati negdje na ljetovanje tijekom narednih mjeseci? Koliko dana godišnjeg odmora je uopće potrebno kako bismo se doista odmorili od posla? I u kojim tvrtkama i institucijama zaposlenici imaju najviše dana godišnjeg odmora? Provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, u kojem je sudjelovalo preko 1.000 ispitanika, MojPosao je doznao odgovore na ova pitanja.

Najduže odmaraju zaposlenici hrvatskih institucija

U prosjeku, ispitanici imaju 23,8 dana godišnjeg odmora, što je 1,8 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni hrvatskim institucijama (ministarstvima, zavodima, agencijama i slično), u prosjeku čak 28 dana. Djelatnici stranih institucija imaju pravo na 25 dana godišnjeg odmora, a zaposleni u državnim tvrtkama na 26 dana. Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu svojim radnicima prosječno omogućuju 24 dana godišnjeg odmora, dok najmanji predah od posla mogu uzeti zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 23 dana.

Kada je u pitanju trajanje godišnjeg odmora, najbolje je raditi u velikim tvrtkama, jer tamo zaposlenici u pravilu odmaraju najduže – 25 dana godišnje. Prosječno trajanje godišnjeg odmora zaposlenika tvrtki srednje veličine iznosi 24 dana, a u malim tvrtkama su i godišnji odmori ‘najmanji’, odnosno najkraći i obično je riječ o 22 dana.

Gotovo polovica ispitanika (48%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora koje imaju na raspolaganju, dok 52% ipak priželjkuje više dana. Oni koji bi htjeli duže odmarati smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora.

Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 4 dana manje godišnjeg odmora (22) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (26). Ima i onih ispitanika, doduše malo (4%), koji smatraju da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost. 

Ove godine građani u većoj mjeri očekuju regres

O postepenoj normalizaciji tržišta rada svjedoči i podatak o rastu broja radnika koji očekuju regres ove godine. Naime, dok je lani isplatu regresa očekivao tek svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj, taj postotak je ove godine znatno viši i iznosi 39%. Također, došlo je i do rasta očekivanog iznosa regresa pa tako građani očekuju isplatu regresa u prosječnom iznosu od 1.863 kune, za razliku od prošle godine kada su ‘predviđali’ primitak regresa od 1.805 kuna.

Najizdašnijim regresima se nadaju zaposlenici stranih institucija (2.456), privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (2.1480 kuna) i domaćih privatnih tvrtki (1.853 kune). S druge strane, ako se njihova predviđanja ispostave točnima, najmanje regrese će primiti osobe zaposlene u državnim tvrtkama (1.467 kuna) i institucijama (1.463 kuna).

Promatrajući veličinu tvrtke, najviše se isplati raditi u malim tvrtkama gdje zaposlenici očekuju regres u prosječnom iznosu od 2.312 kuna te u velikim tvrtkama (1.858 kuna). Ispitanici zaposleni u srednje velikim tvrtkama u prosjeku očekuju najniži regres, u iznosu od 1.597 kuna.

Nakon 2020. idemo na zasluženo ljetovanje

Ove godine na ljetovanje namjerava otići 71% građana, što je znatno više nego pandemijske 2020. kada je putovanje planiralo svega 44% ljudi. Čak 86% onih koji su odlučili putovati planira ljetovati unutar granica Hrvatske, dok 14% ispitanih svoj odmor kani provesti negdje u inozemstvu. Prema istraživanju, glavni razlog nevoljkosti većine građana za provođenje godišnjeg odmora van granice Lijepe naše krije se u činjenici da smo i inače navikli ljetovati u Hrvatskoj, a na tu odluku su utjecale i ograničavajuće okolnosti putovanja u određene zemlje.

Ispitanici koji će ove godine preskočiti ljetovanje kao glavni razlog navode nedostatak financijskih mogućnosti. Tek manji broj ispitanika na ljetovanje ove godine ne ide zbog situacije s epidemijom koronavirusa.

O istraživanju

Istraživanje je provedeno online putem na 1.031 ispitaniku. Dvije trećine ispitanika u istraživanju su žene (65%) dok muškarci čine 35% ispitanika. U istraživanju je najviše onih ispitanika starijih od 41 godinu (39%), 36% ima između 31 i 40 godina, 15% je u dobi od 26 do 30 godina, dok je svega 9% ispitanika mlađih od 25 godina.

U istraživanju je sudjelovalo podjednako ispitanika visoke stručne spreme (41%) i srednje stručne spreme (40%). Velika većina ispitanika u istraživanju su zaposleni (85%) dok je 11% nezaposlenih.

Pročitajte još:

Ljudski resursi

Bez obzira radi li se o kraćem godišnjem odmoru ili ste si uzeli odušak nekoliko tjedana, tijelo se lako ubaci u ljetni način rada,...

Komentari

Depresivno raspoloženje poslije odmora ide rame uz rame s depresivnim raspoloženjem poslije praznika, Nove godine, Božića…

Ljudski resursi

Pored podataka o ostvarenom turističkom prometu, potvrđuju to i naglo opustjeli gradovi u kontinentalnoj Hrvatskoj, gužve na prometnicama prema moru te domaćim i stranim...

Izdvojeno

Prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika, velik broj ljudi je svoje godišnje odmore koristio upravo u vrijeme karantene....

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.