– Pri ocjenjivanju izgleda hrvatskog gospodarstva za 2010. godinu vidi se znatno poboljšanje u usporedbi s prethodnom godinom. Vidi se svjetlo na kraju tunela, – naglasio je Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
Unatoč činjenici da je 87% poduzeća, koja su sudjelovala na ovogodišnjem gospodarskom istraživanju, trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocijenilo kao lošu (u usporedbi s 2009. godinom: 72%), razvoj opće gospodarske situacije u Hrvatskoj ocijenjen je manje pesimistično nego u prethodnoj godini: Samo 57% sudionika očekuje pogoršanje gospodarskog razvoja u tekućoj godini. U usporedbi: 2009. godine bilo ih je još 93%.
Ocjena trenutačnog poslovanja poduzeća pokazuje da je gospodarska kriza stigla u poduzeća: Tako se udio onih poduzeća koja svoju trenutačnu situaciju smatraju lošom povećao s 15 na 28 posto. Većina sudionika (57 posto) ocijenila je poslovanje svojeg poduzeća kao zadovoljavajuće, u prethodnoj godini taj je udio iznosio 68 posto.
Tračak nade u pogledima u budućnost
Samo 15 posto sudionika istraživanja očekuje poboljšanje poslovanja tijekom 2010. godine (2009: 24 posto). Također, za tekuću godinu većina sudionika (62 posto) ne očekuje da će se njihovo poslovanje bitno promijeniti (2009: 41%).
Ipak se s tračkom nade gleda u budućnost: Udio poduzeća, koja u tekućoj godini očekuju pogoršanje poslovanja, pao je s 34 na 23 posto. Jedna petina sudionika u tekućoj godini očekuje čak povećanje prometa.
Pozitivne vijesti i na području zaposlenosti: Tako 74 posto sudionika istraživanja navodi da u 2010. godini ne planira smanjiti broj zaposlenih (2009: 58 posto). Jedna desetina sudionika čak ima namjeru povećati broj zaposlenih u 2010. godini (prethodna godina: 7 posto).
Vjerujemo u EU
Predstojeći pristup Hrvatske EU kao važan faktor uvjeta poslovanja dobiva sve više na važnosti. Tako se udio poduzeća, kojima je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji važan faktor, povećao s 68 na 82 posto. Suprotno tome razina zadovoljstva s dosadašnjim tokom pristupnih razgovora pala je s 37 na 18 posto.
I ove godine je hrvatsko tržište rada ukupno gledano dobro ocijenjeno, a postoji i tendencija poboljšanja: 43 posto sudionika je vrlo zadovoljno s trenutnom situacijom vezano za produktivnost djelatnika (2009: 40 posto). Također, i zadovoljstvo poduzeća s trenutačnom situacijom vezano za zalaganje zaposlenika za bolje rezultate rada povećalo se s 34 na 43 posto.
Poduzeća traže žestoke regulative za naplatu potraživanja
Ove godine je nedovoljni moral plaćanja dospio u središte pažnje. Poduzeća zahtijevaju provođenje mjera za smanjenje kašnjenja u plaćanju, osobito javnog sektora, te kritiziraju zlouporabu moći velikih kupaca. Traže se strože zakonske regulative za naplatu potraživanja.
Također, sudionici istraživanja smatraju da je poboljšanje transparentnosti hitni zadatak Vlade, osobito vezano za javne natječaje i porezni sustav, što bi opet pridonijelo povećanju konkurentnosti.
Prema mišljenju sudionika istraživanja obrazovni sustav je dobio na važnosti i na njega se gleda kao na bitan okvirni uvjet poslovanja za čije poboljšanje je nužno djelovanje gospodarstva i politike.
Zemlja s velikim neiskorištenim potencijalom
U usporedbi s drugim zemljama regije, kao prednosti Hrvatske navedene su kao i prethodne godine dobar geografski položaj, dobro razvijena infrastruktura, politička stabilnost i predstojeći pristup EU, kvalificirana i dobro obrazovana radna snaga (s visokom produktivnošću i osnovnim tehničkim znanjem) te visoka kvaliteta života uz netaknutu prirodu. Prema mišljenju sudionika Hrvatska je zemlja s velikim neiskorištenim potencijalom.
Poboljšanja u njemačkom gospodarstvu dobra za Hrvatsku
Budući da je i njemačko gospodarstvo u 2009. godini doživjelo dramatičan gospodarski pad, smanjena je i vanjsko-trgovinska razmjena između Njemačke i Hrvatske prošle godine za oko 20%. U međuvremenu se situacija u njemačkom gospodarstvu osjetno poboljšala. Stoga i izgledi za oporavak gospodarskih odnosa između Njemačke i Hrvatske nisu loši.
Blomberg objašnjava: „Predstojeći pristup Hrvatske Europskoj uniji nudi ne samo hrvatskim, već i njemačkim poduzećima brojne zanimljive dodatne prilike za poslovanje, posebice na području energije (uključujući područje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti), infrastrukture (željeznice, luke i zračne luke), vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama, zbrinjavanja otpada i turizma.“
