„Do 2030. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjet će u gradovima, mnogi od njih u megagradovima – aglomeracijama s deset milijuna stanovnika ili više. Trendovi budućnosti već danas se rađaju u tim gradovima i morat ćemo pronaći rješenja za goleme zahtjeve koje oni predstavljaju”, rekao je Axel Theis u najnovijem Allianzovu pulsu rizika pod nazivom „Megagrad-država: najveći gradovi svijeta oblikuju našu budućnost.” Član Upravnog odbora Allianza SE odgovoran za globalne osiguravateljske linije i anglo tržišta dalje je rekao: „Naš će glavni izazov biti pronalaženje prave ravnoteže između rasta, kvalitete života i zaštite klime.”
Na svijetu već postoji 29 megagradova, a taj broj ubrzano raste. Koncentracija stanovnika, zgrada i infrastrukture eksponencijalno rastu dok se raspoloživi prostor smanjuje. Mnogi su od tih gradova smješteni u niskim priobalnim regijama u kojima se osobito osjete učinci ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena. Životni vijek istodobno postaje sve dulji u mnogim regijama svijeta, prije svega u Aziji. U 2030. godini 15 % svjetske populacije bit će starije od 60 godina. Isti trend prepoznajemo i u megagradovima.
Allianz se u svojem izvješću osvrće na posljedice takvog razvoja događaja i opisuje ulogu osiguranja. Theis dalje objašnjava: „Kako se mijenjaju uvjeti u velikim gradovima, tako se mijenjaju i potrebe njihovih stanovnika, a mi, osiguravatelji, morat ćemo ih ispuniti, primjerice, u slučaju upravljanja rizikom od prirodnih katastrofa ili podupiranjem infrastrukturnih projekata.”
Eksplozivan rast megagradova
Današnji gradski prostori šire se nevjerojatnom brzinom obuhvaćaju sve veća područja. Godine 1950. samo su New York i Tokio imali više od deset milijuna stanovnika, a 2030. na svijetu će postojati više od 40 megagradova. Već bi 2020. godine šire šangajsko područje moglo postati „gigagrad” sa 170 milijuna stanovnika – što je više nego dvostruko u odnosu na broj stanovnika Njemačke. „Rast megagradova sada je ponajprije azijski fenomen. Šest od deset gradova s najvećom populacijom nalazi se u tome dijelu svijeta“, rekao je Jay Ralph, član upravnog odbora Allianza SE, koji je odgovoran i za globalno upravljanje imovinom. „Predviđanja pokazuju da će do 2020. godine azijski srednji sloj porasti na 1,75 milijardi. Do kraja 2014. godine 11 % naše imovine pod upravljanjem za klijente ostvareno je u toj regiji. Očekuje se daljnji rast tog postotka.”
Koje su to prednosti tih urbanih područja? Mlade ljude trenutačno privlače izgledi za radna mjesta i bolja infrastruktura, a ta migracija usmjerava talente, mogućnosti i ulaganja prema gradovima. Prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), samo je pitanje vremena kada će neki velegradovi imati veći gospodarski utjecaj od zasebnih država.
U megagradu budućnosti sve će više ljudi živjeti u manjim kućanstvima jer se tradicionalna obitelj sve više razilazi. Potražnja za životnim prostorom znatno će porasti. S tim se izazovom možemo suočiti putem inovativnih tehnologija, kao što je izgradnja kuća s pomoću 3D tehnologije ispisa.
Kratke su udaljenosti budućnost
Mnogi znanstvenici smatraju da je grad budućnosti prije svega kompaktna jedinica koju odlikuju kratke udaljenosti. „Idealan grad bit će sastavljen od većeg broja autonomnih središta”, rekao je Thomas Liesch iz Allianzova odjela za klimatska rješenja. „Ljudi će živjeti i raditi u svojim okruzima te će na taj način uštedjeti mnogo vremena i energije. Manji broj automobila omogućit će više prostora za pješake, a mreža zelenih površina povezivat će pojedine četvrti. Takav razvoj imao bi pozitivan učinak na klimu te bi osigurao više prostora za slobodne aktivnosti i proizvodnju hrane.”
Imajući na umu izdržljivost, predstavnici političara i poduzetnika osmislili su viziju pametnoga grada. Žila kucavica inteligentnoga grada budućnosti temeljit će se na internetu: struja, prijevoz i sustavi za opskrbu i zbrinjavanje otpada bit će elektronički povezani. Zgrade će proizvoditi i pohranjivati vlastitu struju, primjerice, upotrebom visokonaponskih sustava za pohranu energije u baterijama. Na taj način omogućit će se decentralizirano stvaranje energije i uspostavljanje sustava pohrane, a dodatna korist bit će ublažavanje utjecaja koji predstavlja prekid opskrbe strujom. Automatski sustavi za kontrolu prometa reagirat će na podatke u stvarnom vremenu smanjivanjem i preusmjeravanjem prometa prema potrebi. Radno mjesto i dom spojit će se u jedno. Optimizirat će se opskrbni lanci.
Hoće li ta vizija postati stvarnost? Taj model, prema kojem će se život u gradu budućnosti odvijati, nije model koji svima odgovara. Međutim, kako pokazuje Allianzovo izvješće, već postoje mnoga zanimljiva rješenja i pristupi za rješavanje najhitnijih izazova.
