Ruši se Dom sportova za novu zelenu oazu Zagreba?

Na velikom prostoru Trga dr. Franje Tuđmana, gdje su nekad bile vojarne od kojih je sačuvana ona centralna, Rudolfova, uz još nekoliko koje su zaštićene kao spomenici kulture, bio bi veliki park s vodenim „zrcalom“ sa zapadne strane i garažama u podzemlju.

Mjesto nepristupačnih pet-šest željezničkih perona „pregazila“ bi zelena površina spojnog parka koji bi se otvorio prema širokom prostoru trga uz Dom sportova koji nosi ime Krešimira Ćosića. Onakav kakav je sada, Dom sportova više ne udovoljava ni sportskim ni ostalim sadržajima, pa bi rušenje bilo najisplativije rješenje.

Ovo su glavni naglasci studije „Integrirani grad“ koja je prvi put vizualizirana kompjutorskim slikama i predstavljena ovih dana u zagrebačkoj Galeriji Forum.

Povezivanje zapadnog dijela Donjega grada i Trešnjevke

– Uklanjanjem pruge, tj. njezinim „pospremanjem“ u nižu razinu podzemlja, u tom radikalnom prijedlogu može se ostvariti potpuno novo povezivanje zapadnoga dijela Donjega grada i Trešnjevke. U ovom projektu nema govora o gradnji pojedinačnih objekata, već se nudi urbanogeni potencijal javnih, otvorenih prostora. Nova os ima funkciju arterije koja osigurava reurbanizaciju bilo zapuštenih, bilo nedovršenih urbanih područja. Osim toga, integrira dva povijesno odijeljena i oduvijek loše povezana gradska područja – rekao je arhitekt Nenad Fabijanić. On je voditelj tima koji je izradio studiju u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Naručitelj ove studije koja podrazumijeva mogućnost etapne gradnje u nekoliko faza i dovršenje do 2018. godine Gradski je ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

„Integrirani grad“

– Dio automobilskog prometa s garažama stavio bi se u razinu -1, a željeznički na -2 razinu. Prometni plan treba ugoditi ljudima, a ne da ih muči – kazao je dr. Damir Pološki. Umjesto podizanja na nasip i zastupanja sadašnjega stanja, on je za podzemnu željeznicu kao „integrirani grad“ koji na trasi Istok – Zapad ima ukupno 7475 metara. Vizija je to sadašnjega zapuštenoga prometa u Zagrebu koji tek čeka javne komentare. Kako je podsjetila povjesničarka umjetnosti dr. Snješka Knežević, željeznicu i Zapadni kolodvor gradile su Mađarske željeznice uz prugu koja samo prolazi kroz Zagreb. Kompletan željeznički sustav potpuno je ravnodušan prema gradu s obje strane pruge. Jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u svojoj kompleksnosti nudi mogućnost uspostavljanja javnog prostora.