Unatoč tome što prvi posao na puno radno vrijeme pronalazimo relativno rano, najčešće u ranim dvadesetima, trećina punoljetnih stanovnika Hrvatske još uvijek nije napustila sigurnost roditeljskog doma, a čak 41% Hrvata u dobi od 25 do 29 godina i dalje živi s roditeljima, otkrilo je istraživanje ”Osamostaljivanje”, kojeg je portal MojPosao proveo na uzorku od preko 3500 ispitanika.
Do prvog posla već u srednjoj školi
Otprilike polovica ispitanika (48%) je svoj prvi posao – honorarni, sezonski ili povremeni – pronašla tijekom srednjoškolskih dana, 28% građana je svijet rada upoznalo za vrijeme fakulteta, dok četvrtina ispitanika (24%) tek treba početi raditi, otkriva istraživanje.
Većina građana (83%) se prvi put zaposlila na puno radno vrijeme prije navršenog 26. rođendana, a čak 56% ispitanika se u tom trenutku još uvijek školovalo.
Polovica Hrvata (52%) je na prvom poslu na puno radno vrijeme imala plaću u rasponu od 2.001 do 4.000 kuna, a trećina ispitanika je radila za iznos od 4.001 do 6.000 kuna. Otprilike svaki deseti zaposlenik (9%) je na prvom poslu zarađivao do 2 tisuće kuna mjesečno, dok se 6% građana moglo pohvaliti s plaćom u rasponu od 6.001. do 8.000 kuna, a 2% zaradom većom od 8 tisuća kuna.
Prvu zarađenu plaću u pravilu smo trošili na shopping (41%), izlaske (32%), režije (31%), putovanja (14%), edukaciju (13%) i poklone (12%), dok je svaka peta osoba zarađene novce dala svojim roditeljima.*
Također, istraživanje je otkrilo kako je dvije trećine Hrvata (66%) tijekom dosadašnje karijere radilo između 2 i 5 poslova, za četvrtinu zaposlenih njihov trenutni posao je ujedno i prvi, 8% ljudi je radilo na 6 do 10 različitih radnih mjesta, dok je 2% osoba za života promijenilo i više poslova.
*ispitanici su mogli odabrati više ponuđenih odgovora
Osamostaljujemo se nakon tridesete
S roditeljima još uvijek živi svaka treća odrasla osoba u Hrvatskoj (33%), dok u roditeljskoj nekretnini, ali bez prisutnosti roditelja, stanuje 8% Hrvata. Podstanarskim životom živi petina naših sugrađana, otprilike 7% osoba stanuje s partnerom/icom, a 32% ljudi dane provodi u vlastitoj nekretnini.
Očekivano, što je dob ispitanika bila niža to je vjerojatnost da i dalje žive s roditeljima bila veća. Pa tako čak dvije trećine (67%) osoba mlađih od 24 godine i dalje ima roditelje za cimere, a istu sudbinu dijeli i 41% ljudi u dobi od 25 do 29 godina.
Situacija se ipak mijenja nakon tridesete, što potvrđuju i same brojke – s roditeljima stanuje petina građana (20%) u dobi od 30 do 34 godine, 15% osoba u dobi od 35 do 39 godina, 12% pripadnika dobne skupine od 40 do 44 godine i 7% ljudi starijih od 45 godina.
Do prvog kredita ipak nešto ranije
Istraživanje je pokazalo kako se, u prosjeku, većina Hrvata na podizanje prvog kredita odlučuje sa 28 godina.
Konkretnije, prosječna osoba u Hrvatskoj kredit radi kupnje stana podiže s 29,5 godina, a prosječno trajanje takvog kredita proteže se na 18 godina.
S druge strane, odluku o uzimanju kredita u svrhu adaptacije stana donosimo s navršenih 26,4 godina, na rok od 7 godina, dok zajam radi kupovine automobila podižemo s 28,8 godina i taj kredit otplaćujemo narednih 9 godina.
