Juhe su neizostavni dio naše kulinarske tradicije, a s dolaskom hladnijih dana i sezone gripe i drugih virusnih bolesti konzumacija ovog toplog predjela svima nam pomogne da lakše prebrodimo takve nedaće. Ipak, juha se treba konzumirati redovito, a da bi u njoj trebalo uživati svaki dan slaže se 9% ispitanih građana, što je za 1% manje nego lani.
Onih koji konzumiraju juhu nekoliko puta tjedno ima 38% ili 2% manje nego lani, a za 1% porastao je broj građana koji je konzumiraju barem jednom tjedno te njih imamo 36%. Na kraju je 15% građana koji ističu da rijetko konzumiraju juhu i njihov broj se nije mijenjao u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Zanimljivost je da ove godine imamo 2% građana koji ističu da uopće ne jedu juhu, dok lani takvih nije bilo.
Poredak omiljenih vrsta juhe nije se mijenjao pa je i ove godine na vrhu kokošja juha s 31% poklonika, a njoj “uz tanjur” stoji i goveđa s 28% udjela. Ovo su najpopularnije vrste juha, a potom slijede povrtna s 12%, juha od gljiva s 9%, bučina juha s 5%, juha od rajčice s 4% i riblja juha s 3%.
Kao i lani i ove godine stavovi građana po pitanju preferencije domaće ili kupovne juhe jako naginju prema domaćoj varijanti pa je tako četiri od pet Hrvata izjavilo da češće biraju domaću juhu te je njihov broj porastao za 2% u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, da češće kuhaju kupovnu juhu iz vrećice izjavilo je 20% konzumenata juhe.
Zanimljivo je i pitanje preferiraju li građani više bistre ili krem juhe. Tako je dvije trećine njih odnosno 68% ili 4% više nego lani izjavilo da više vole bistre juhe, dok je jedna trećina odnosno 32% konzumenata juhe ipak više naklonjeno krem juhama.
Koja god vrsta bila – krem, bistra, domaća ili kupovna – juhe se dominantno konzumiraju za ručak, što je kao svoj odgovor navelo 94% građana ili 1% manje nego lani. Za večeru juhu jede 5% građana, a za doručak se na ovo predjelo odluči svega 1% konzumenata juhe u Hrvatskoj.
O ISTRAŽIVANJU
Istraživanje su tijekom rujna 2024. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
