Kako se približavamo kraju 2024. godine, novi trendovi u promjenama plaća i pogodnostima ukazuju na značajne razlike u regiji. Na temelju istraživanja koje su proveli Manpower Hrvatska i Manpower Slovenija na više od 500 poduzeća, istraživanje Trendovi kretanja plaća I zapošljavanja (SATR) za drugu polovicu 2024. godine donosi pozitivnu prognozu zapošljavanja na tržištima rada Hrvatske i Slovenije te otkriva da poslodavci u obje zemlje planiraju zaposliti više radnika nego što će ih planira otpustiti.
U drugoj polovici 2024. godine, Hrvatska i Slovenija također bilježe različite trendove u strategijama zapošljavanja i plaćama, oblikovane regionalnim ekonomskim promjenama, dostupnošću radne snage i promjenjivim očekivanjima zaposlenika.
Koje su razlike u namjerama poslodavaca u vezi s zapošljavanjem?
U istraživanju Trendovi kretanja plaća i zapošljavanja za drugu polovicu 2024. godine usporedili smo trendove plaća i zapošljavanja hrvatskog i slovenskog tržišta rada.
KLJUČNI REZULTATI:
- Više od polovice hrvatskih poslodavaca planira povećanje plaća, dok to isto planira samo 36,21% slovenskih poslodavaca
- Više od polovice slovenskih poslodavaca planira zaposliti više radnika nego otpustiti, dok samo 46,04% hrvatskih poslodavaca planira zaposliti više radnika nego što će ih otpustiti
- Najveći izazovi u zapošljavanju u obje zemlje bilježe se u sektorima proizvodnje te prodaje i nabave
Poslodavci koji povećavaju plaće: Hrvatska vs. Slovenija
S prosječnom bruto plaćom od 2.332 € u Sloveniji u odnosu na 1.834 € u Hrvatskoj, razlika u plaćama naglašava drugačije ekonomske uvjete i zahtjeve tržišta rada u tim dvjema zemljama. (Izvor: DZS i SURS).
Obje članice EU-a pokazuju rast, ali i s jedinstvene izazove u zadovoljenju globalnih očekivanja plaća, potrebama za radnom snagom i prilagodbi benefita radnika.
Uspoređujući prognoze hrvatskih i slovenskih poslodavaca, planovi u vezi promjena plaća u drugoj polovici 2024. godine ipak su pokazali razlike. Prema istraživanju Trendovi kretanja plaća i zapošljavanja, hrvatski poslodavci imaju namjeru povećati plaće – čak više od polovice poslodavaca. Ovaj potez vjerojatno je pokrenut potrebom za privlačenjem i zadržavanjem talenta na tržištu koje je snažno pogođeno sezonskim turizmom i rastućim životnim troškovima.
U Sloveniji, međutim, tvrtke su malo opreznije. Otprilike trećina planira povećanje plaća, dok većina (62,46%) ne planira povećati plaće svojim zaposlenicima.
Iako su geografski blizu, Hrvatska i Slovenija imaju specifične dinamike tržišta rada. Postupni porast plaća u Hrvatskoj pokazuje odgovor na tržišne zahtjeve, dok slovenski poslodavci signaliziraju održavanje stabilnosti u već konkurentnom okruženju plaća.
Za tvrtke, ovi regionalni pomaci podcrtavaju važnost balansiranja konkurentnih plaća s održivim rastom, budući da se radna snaga nastavlja razvijati preko granica.
Što podaci govore o predviđanjima za dodatne pogodnosti zaposlenika?
Prognoze poslodavaca iz istraživanja SATR H2 2024 u Sloveniji i Hrvatskoj pokazuju različite namjere vezane uz dodatne pogodnosti za zaposlenike. Slovenski poslodavci pristupaju oprezno, s većinom poslodavaca (80,4%) koji ne planiraju nikakve promjene u dodatnim pogodnostima.
S druge strane, u Hrvatskoj postoji nešto veća volja za promjenama, pri čemu 37,72% poslodavaca razmatra izmjene ili čak poboljšanja svojih paketa pogodnosti.
Pravo pitanje je: hoće li ovi trendovi ostati stabilni ili će 2025. donijeti novI val promjena dok se oba tržišta prilagođavaju promjenjivim zahtjevima radne snage?
Tko je planirao zaposliti više: hrvatski ili slovenski poslodavci?
Namjere za zapošljavanje u Hrvatskoj i Sloveniji porasle su u drugoj polovici 2024. godine, što je optimistička prognoza u određenim industrijama.
U Sloveniji, predviđanja zapošljavanja bila su pozitivna, s više od polovice poslodavaca (53,95%) koji planiraju zaposliti više radnika nego što će ih otpustiti. U međuvremenu, samo mali postotak (11,34%) predviđa više otkaza nego zapošljavanja, što ukazuje na općenito rastuće tržište rada.
U Hrvatskoj, gdje 46,04% poslodavaca planira povećanje zapošljavanja, tržište rada obilježeno je velikom potražnjom za sezonskim radnicima. Ova potražnja često nadmašuje ponudu, što prisiljava poslodavce na ponudu viših plaća i boljih uvjeta rada.
Dok prognoza zapošljavanja ostaje pozitivna u obje zemlje, Hrvatska se oslanja na sezonske radnike, što dovodi do fluktuacija u stopama zaposlenosti, dok Slovenija iskazuje veću stabilnost.
U kojim su industrijama poslodavci planirali najviše zapošljavanja?
Hrvatski poslodavci predviđali su najviše zapošljavanja u sektorima turizma i ugostiteljstva, telekomunikacija i elektroinženjeringa te graditeljstva. Dok su slovenski poslodavci planirali zapošljavanje u računovodstvenim i ljudskim resursima, IT sektoru, bankarstvu, financijama i osiguranju.
Izazovi i prognoza zapošljavanja za Hrvatsku i Sloveniju
Iako obje zemlje bilježe trendove rasta na tržištu rada, izazovi i dalje postoje.
Hrvatska i Slovenija suočavaju se s kompleksnostima modernog tržišta rada, koje karakteriziraju očekivanja većih plaća, velika potražnja za kvalificiranom radnom snagom te sve veći naglasak na ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Slovenija ima veću prosječnu bruto plaću, što je stavlja u prednosti za privlačenje talenata, dok jedinstvene prednosti Hrvatske u turizmu ukazuju na stalnu potrebu za kvalificiranim zapošljavanjem.
U nadolazećim godinama obje zemlje vrlo vjerojatno će morati posvetiti veću pozornost zadržavanju talenta, unaprjeđenju vještina te stvaranju konkurentnijih radnih okruženja.
Za poslodavce u obje zemlje, prilagodba ovim trendovima bit će važna za održavanje konkurentnosti i izgradnju otpornog, budućnost orijentiranog tržišta rada u regiji.
O istraživanju “Trendovi kretanja plaća i zapošljavanja”
Istraživanje “Trendovi plaća i zapošljavanja” dio je niza redovnih istraživanja koja provode Manpower Hrvatska, Manpower Slovenija i Manpower SEE o planovima poslodavaca u vezi s promjenama plaća zaposlenika, namjerama za zapošljavanje i fluktuacijom zaposlenika u tvrtkama. Istraživanje se provodi svakih šest mjeseci na terenu i ispituje namjere poslodavaca za nadolazeće polugodište.
