“Kranjska sa sirom još nije izgubljena!” Tako su neki od austrijskih medija popratili izjavu austrijskog ministra poljoprivrede Nikija Berlakovicha da Austrijanci neće dopustiti da im se zabrani korištenje imena kranjska, kad se radi o ovoj i među Austrijancima vrlo popularnoj kobasici.
Slovenija je naime prije nekoliko dana Europskoj komisiji podnijela zahtjev da se zaštiti ime kranjska kobasica, kako bi ga mogli nositi samo slovenski proizvodi, javlja DW. Činjenica je da se radi o dimljenoj kobasici čije ime potječe iz povijesne regije Kranjske – koja se nalazi u današnjoj Sloveniji.
Hrvatsku već upozorili
Slovenski su mediji još prošle godine bili objavili kako slovensko nadležno ministarstvo namjerava diplomatskim kanalima upozoriti hrvatske institucije da se u Hrvatskoj proizvodi i prodaje „kranjska kobasica koja ni približno nije kranjska“. Od 2008. kranjska je kobasica u Sloveniji zaštićeni geografski proizvod a Slovenija je po tom pitanju sad krenula i u ofenzivu u Europskoj uniji.
Austrijanci prosvjeduju jer smatraju da bi, ukoliko bi ime “kranjska” bilo uistinu zaštićeno, njihovi domaći proizvođači zapali u ozbiljne nevolje. Austrijski Ured za patente navodi da bi zaštita imena značila “s velikom sigurnošću kraj inače i u Austriji izuzetno raširenog korištenja naziva za slične kobasice”. U Austriji, prije svega u Beču, vrlo su popularne kranjske kobasice sa sirom (Käsekrainer).
Zemlje EU-a imaju sad šest mjeseci ako žele uložiti žalbu. Potom će EU odlučiti trebaju li kranjske kobasice uživati zaštićeni status poput francuskog konjaka ili švarcvaldske šunke.
Povijesni argumenti
Slovenija u rukama ima uvjerljive argumente. Slovenci su Uniji predali vrlo detaljan opis “Kranjske klobase” kao “pasterizirane polutrajne kobasice iz grubo mljevene svinjetine”. Tu se ozbiljno poziva na davnu prošlost i objašnjava da je regija Kranjska od 1002. bila samostalna markgrofovija sa svojim vlastitim markgrofom. U jednom je razdoblju pripadala i Austriji, ali to je sada prošlost. Slovenci navode i citat iz jedne kuharice iz 19. stoljeća i podsjećaju na tradiciju. Naveli su i priču o habsburškom caru Franji Josipu koji je jednom u svojoj kočiji prolazio Kranjskom te zastao u jednoj gostionici i zatražio nešto za jelo. Posramljena krčmarica je navodno odgovorila: “Imamo samo našu običnu domaću kobasicu, ništa drugo.” No car je, nakon što je kušao, odgovorio: “To nije obična kobasica, to je Kranjska kobasica.”
U Beču neki na ovaj zahtjev za zaštitom imena “kranjska” gledaju kao na osvetnički potez zbog spora oko bučinog ulja. Austrijanci su 1996. zaštitili svoje “štajersko ulje” (das steirische Öl), kojeg zbog dobre prodaje zovu i štajerskim crnim zlatom. Nedavno je Ljubljana pak pokušala svoj slovenski konkurentski proizvod registrirati kao “štajersko prekmursko bučino ulje”. Austrijski su proizvođači na to pobjesnili i Bruxellesu vrlo jasno dali do znanja što misle o toj ideji.
