Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Ljudski resursi

Snježana Pejčić: Sportaši nisu poželjne osobe na tržištu rada

Hrvatski olimpijski odbor je krajem ožujka osnovao Karijerni centar za sportaše kojem je na čelu proslavljena hrvatska streljačica Snježana Pejčić.

Hrvatski olimpijski odbor je krajem ožujka osnovao Karijerni centar za sportaše kojem je na čelu proslavljena hrvatska streljačica Snježana Pejčić. Osvajačica brončane medalje na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine prihvatila se dužnosti voditeljice ovog centra odmah po okončanju svoje sportske karijere.

Što je Karijerni centar za sportaše, zašto je osnovan i na koji način će djelovati, pojašnjava nam sama voditeljica.

Karijerni centar je mjesto gdje sportaš može doći i reći da ga zanima daljnje školovanje te gdje i kako bi to mogao ostvariti. Mi imamo te informacije i u tome ćemo mu pomoći. Možemo pomoći i onima koji nakon karijere ili uz karijeru traže neki posao – stalni ili povremeni. I tu imamo poveznice s potencijalnim poslodavcima. To se, dakako, ne odnosi na sve poslove i sva zanimanja, ali ako netko, primjerice, želi raditi u turizmu, tu imamo možda i najjače poveznice za zapošljavanje s našim partnerima i sponzorima. Ne treba zaboraviti da smo sada i u zajedničkom ministarstvu upravo s turizmom“, kaže Pejčić.

Sportaši nemaju što napisati u životopis

Snježana Pejčić otkriva i imena nekih od partnera s kojima Karijerni centar ima partnerske odnose kada je riječ o školovanju i zapošljavanju aktivnih i bivših sportaša.

Naši su partneri Par, Aspira, Libertas, Međimursko veleučilište, Adecco… Adecco grupa je veliki partner, oni pokušavaju povezati sportaše s tržištem rada i tu rade jako dobar posao, ne samo u Hrvatskoj, nego i po cijelom svijetu. Mislim da jako puno sportaša ne zna da i neki fakulteti, za sada samo privatni, nude određene pogodnosti kategoriziranim sportašima. Te informacije svakako moraju doći do sportaša i moj je posao da ih upoznam s njima.“

Naša bivša olimpijka navodi i neke od problema s kojima se sportašice i sportaši susreću za vrijeme i nakon aktivne karijere.

Nema puno vrhunskih sportaša koji mogu živjeti od sporta. Ne govorim sada o profesionalnim nogometašima ili tenisačima nego o sportovima koji nisu toliko komercijalno privlačni. Ovi ostali imaju velikih problema i dok im traje karijera, a naravno i nakon što se prestanu baviti sportom. Ako nemaju olimpijsku medalju i stipendiju Hrvatskog olimpijskog odbora, ni prva kategorija im nije dovoljna da pokriju sve troškove života. A već za drugu kategoriju se morate, zapravo, baviti sportom kao profesionalac“, kaže Snježana Pejčić i dodaje:

„Nakon sportske karijere dođe do onog klasičnog problema kad odete tražiti posao i trebate životopis i radno iskustvo, a vi možete napisati samo ‘bavio sam se sportom na vrhunskoj razini 20 godina’. Tu onda nemate puno šanse. Završavate karijeru s 35 ili 40 godina bez dana radnog iskustva i niste poželjna osoba na tržištu rada.“

„Izaberi, hoćeš jedno ili drugo“

Pejčić i navodi i jedan primjer koji ilustrira prethodno rečeno.

Poznajem sportaša koji je bio u reprezentaciji dugi niz godina i osvajao europske medalje. Kada je završio karijeru pronašao je posao, mislim baš vezan uz turizam, gdje nije imao slobodnog dana, uz plaću malo veću od minimalca. Ali je uzeo to da barem u životopis za šest mjeseci može upisati da ima radno iskustvo na određenom poslu.“

Diploma je zasigurno uvijek prednost, ali nije lako spojiti vrhunski sport sa studiranjem, kao jednim od preduvjeta za uspješnu karijeru nakon karijere.

Studiranje uz sport je kod nas moguće, ali je jako teško. Naravno, nisu svi fakulteti isti, niti su svi sportovi jednako zahtjevni. Ja sam, primjerice, upisala izvanredni studij na Kineziološkom fakultetu, s prilagođenim semestrima, ali su mi ti semestri uvijek padali pred europska prvenstva ili neka druga natjecanja. Pa bih onda često nakon osam ili deset sati na fakultetu morala ići odraditi trening, od čeka bi veća korist bila da sam odmah otišla spavati. Da i ne govorim kako mi uoči velikih natjecanja nije bilo baš najpametnije polagati, primjerice, hrvanje. Bilo je puno kompromisa i s moje i sa strane fakulteta.“

Znamo da nisu baš u svim školama i fakultetima blagonakloni prema sportašima i njihovim obavezama, ali kako je s klubovima i trenerima?

Moj trener Seno Čusto me je, zapravo, i nagovorio da upišem fakultet jer je on podržavao to da sportaši steknu i neko obrazovanje. Isto je radio i s mlađima. Nije im dopuštao da dolaze na trening ako imaju loše ocjene u školi. Ali bilo je ljudi kroz moju karijeru koji su znali reći ‘Izaberi, hoćeš jedno ili drugo’ i to je sasvim pogrešno i uvijek bi mi bilo žao kad bih to čula. Kao i u slučaju angažiranja bivših sportaša u sportu, naši treneri vole misliti da sve znaju i da oni ne trebaju ići u korak s vremenom i tu malo dolazi do problema.“

Savezi ne daju e-mail adrese sportaša zbog GDPR-a

Na nedavnom okruglom stolu koji je organizirao Hrvatski olimpijski odbor su spomenuti online nastava za sportaše, vaučeri za njihovo obrazovanje, sportski kampusi… Je li nešto od toga već u pripremi?

Kod nas je to za sada samo dobra ideja i prijedlog za budućnost, ali neke zemlje na koje se mi ugledamo, poput Finske ili Norveške, imaju to sjajno razrađeno. Oni uistinu imaju takve kampuse i njima su sportaši posebna kategorija studenata, pa čak i učenika u srednjim školama. Moramo i mi ići u tom pravcu, ali to nije projekt koji se može ostvariti od danas do sutra.“

Iako je Karijerni centar za sportaše pri HOO-u tek počeo djelovati, Snježana Pejčić je ukazala i na neke probleme i prepreke s kojima će se u svom radu očito susretati.

Imamo tu neke uistinu vrlo bizarne probleme jer ne postoji baza podataka o aktivnim sportašima. Planiramo, tako, napraviti jednu radionicu s Blankom VlašićAnom Jelušić i Mariom Ančićem, pa sam htjela poslati sportašima poziv da vidim koliko ima zainteresiranih. Tražila sam preko saveza e-mail adrese njihovih sportaša, ali tu se kao problem javio GDPR zbog kojeg mi mnogi od njih nisu dali tražene kontakte. Kao da im želim slati spamove, a ne informacije koje sportašima mogu biti vrlo korisne…“, zaključila je Pejčić.

Pročitajte još:

DOP

Rasprava o održivosti nije ostala samo na impresivnoj 27-metarskoj pozornici u Laubi. Ona je, u suradnji s brendom Nespresso, pretvorena u stvarnost.

Ekonomija

Pružatelj logističkih usluga cargo-partner otvorio je novi logističko-distributivni centar s 12.900 m² skladišnog prostora u Zagrebu.

Ljudski resursi

BAT je, kao jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, još jednom dobio certifikat Poslodavac Partner koji dodjeljuje nezavisna konzultantska organizacija SELECTIO.

Ljudski resursi

Tko su najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkrilo je osamnaesto po redu istraživanje* o poslodavcima prvog izbora, koje provodi...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.