Globalna poslovna klima pogoršava se sve bržim tempom: broj stečajeva poduzeća porastao je za 12% početkom 2026., potaknut Sjevernom Amerikom (+22%). U okruženju geopolitičkih napetosti i rastućih troškovnih pritisaka, Coface sada predviđa rast stečajeva od 6% na globalnoj razini u 2026. godini.
Ključni podaci:
- +12%: rast globalnih stečajeva početkom 2026., što ukazuje na brzo pogoršanje poslovne klime
- +22%: snažan rast stečajeva u Sjevernoj Americi, glavni pokretač globalnog povećanja
- +6%: sada se očekuje rast stečajeva od 6% u 2026., više nego dvostruko u odnosu na početne prognoze
Gospodarsko usporavanje sada je vidljivo u pokazateljima
Globalno poslovno okruženje posljednjih mjeseci značajno je oslabilo jer su gospodarske posljedice sukoba s Iranom počele utjecati na gospodarsku aktivnost.
Rast stečajeva od 12% zabilježen početkom 2026., uključujući povećanje od 22% u Sjevernoj Americi, ilustrira razmjere trenutnog šoka i brzo pogoršanje situacije s kojom se poduzeća suočavaju.
Taj trend potiču nedavne geopolitičke napetosti, posebno na Bliskom istoku, čiji se učinci počinju očitovati kroz rast troškova opskrbe, povećanu volatilnost cijena energije i veću neizvjesnost koja opterećuje investicijske odluke.
Prognoze revidirane naviše za 2026.
U takvom okruženju, Coface značajno revidira svoje prognoze stečajeva za 2026. godinu. Sada se očekuje globalni rast stečajeva od oko 6%, što je više nego dvostruko u odnosu na početna predviđanja na početku godine.
Značajna povećanja očekuju se u Sjedinjenim Američkim Državama (+8%), Francuskoj (+8%) i Japanu (+7%), dok se u Njemačkoj i Nizozemskoj očekuje rast od oko 5%. Umjereniji rast, između 2% i 3%, očekuje se u Španjolskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kamatne stope dodatno pogoršavaju već krhku situaciju
U ovom već krhkom okruženju, uvjeti financiranja i dalje snažno opterećuju poduzeća. Unatoč početku ciklusa popuštanja monetarne politike, kamatne stope ostaju na visokim razinama nakon višegodišnjeg zaoštravanja, što trošak zaduživanja čini trajno visokim.
Ovo ograničenje još je značajnije jer poduzeća ulaze u ovu fazu s povijesno visokim razinama duga. Posljedično, čak i male promjene u uvjetima financiranja mogu imati nesrazmjerno velik učinak: povećanje kamatnih stopa na kredite od samo 25 baznih bodova bilo bi dovoljno da ponovno ubrza globalne stečajeve i približi njihov rast razinama zabilježenima u 2025. godini. Dugotrajno zadržavanje visokih kamatnih stopa tako djeluje kao dodatni negativni čimbenik u već pogoršanom okruženju, ograničavajući sposobnost poduzeća za refinanciranje duga i apsorpciju novih šokova.
Ciklički sektori na prvoj liniji
Pritisci su i dalje posebno izraženi u sektorima najosjetljivijima na gospodarske cikluse i uvjete financiranja. Građevinarstvo, kemijska industrija i tekstil ostaju najranjiviji sektori zbog visoke izloženosti troškovima proizvodnje i potražnji.
U nekoliko velikih gospodarstava te se slabosti već konkretno očituju:
- Sjedinjene Američke Države: industrija i građevinarstvo pogođeni su rastućim troškovima financiranja i usporavanjem potražnje.
- Njemačka: industrija, posebno kemijska i građevinski sektor, i dalje je pod pritiskom zbog visokih troškova energije i još uvijek slabe aktivnosti.
- Francuska: građevinski sektor trpi zbog visokih kamatnih stopa, industrija je oslabljena troškovima energije, a maloprodaja zbog ograničene kupovne moći.
- Japan: najzaduženiji sektori oslabljeni su uvjetima financiranja koji su postali trajno stroži.
U tim sektorima kombinacija visokih proizvodnih troškova, smanjenih marži i ograničenog pristupa financiranju značajno smanjuje sposobnost poduzeća za prilagodbu.
Ta je ranjivost još izraženija kod malih i srednjih poduzeća, koja su često manje diversificirana i izloženija oscilacijama novčanog toka. Kao rezultat toga, u više regija ti sektori ubrajaju se među glavne pokretače rasta stečajeva od 2025., potvrđujući sve izraženiju strukturnu prirodu pritisaka.
Vladine mjere vjerojatno neće pružiti isti zaštitni učinak
Relativno nizak broj stečajeva između 2020. i 2023. u velikoj je mjeri bio posljedica opsežnih državnih potpora uvedenih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i posljedice rata u Ukrajini.
Iako se u nekim zemljama potporne mjere ponovno uvode, njihov je opseg znatno ograničeniji. U velikim europskim gospodarstvima – uključujući Francusku, Njemačku, Italiju, Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo – fiskalna potpora u razdoblju 2022.–2023. iznosila je približno 2–4% BDP-a. Nasuprot tome, današnje mjere znatno su manje, pri čemu je najveći program zabilježen u Španjolskoj i iznosi oko 0,3% BDP-a.
Nadalje, najnovije intervencije više su usmjerenog karaktera. Iako će to pomoći najranjivijim sektorima i poduzećima, malo je vjerojatno da će pružiti široku zaštitu kakva je postojala tijekom prethodnih kriza. Zbog toga se čini da je kapacitet javnih politika za ograničavanje rasta stečajeva danas znatno manji.
