Dopune Stečajnog zakona koje je Hrvatski sabor usvojio početkom listopada 2010. godine omogućile su pokretanje stečajnih postupaka nad tvrtkama koje postoje samo na papiru.
Što je to skraćeni stečajni postupak?
Skraćeni stečajni postupaj je stečajnog postupka nad tzv. „papirnatim društvima“ koja postoje samo na papiru, često su prezadužena i nemaju zaposlenika.
Takva društva opterećuju financijski sustav, te zauzimaju državne administrativne kapacitete, a od njih se ne javlja nikakva financijska i opće korisna funkcija za društvo.
Cilj skraćenog stečajnog postupka
Temeljni cilj uvođenja navedenog stečajnog postupka je eliminacijski stečajni postupak pravnih osoba malog osnivačkog kapitala, koje svojim postojanjem i djelovanjem unose pravnu nesigurnost, opterećuju rad državnih tijela i često su razlog za povećanje insolventnosti u gospodarstvu RH.
Treba naglasiti da se skraćeni stečajni postupak ne može pokrenuti nad fizičkim osobama (obrtnici i trgovci pojedinci) već isključivo na pravnom osobama.
Tko je podnositelj zahtjeva za skraćeni stečajni postupak?
Podnositelj zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka je zapravo Ministarstvo financija Republike Hrvatske – Porezna uprava. Zahtjev za pokretanje skraćenog stečajnog postupka Porezna uprava će podnijeti za svaku pravnu osobu:
• koja nema zaposlenih,
• za koju su ispunjeni uvjeti za pokretanje stečaja (blokada žiro-računa u razdoblju duljem od 60 dana),
• za koju nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra
Bitno je za naglasiti da uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno, tj. stečaj neće biti pokrenut samo zato što nemate zaposlenika!
Proces skraćenog stečajnog postupka
Skraćeni stečajni postupak pokreće Porezna uprava na temelju predmetnog zahtijeva koji upućuje trgovačkom sudu koji je na temelju čl. 5 Stečajnog zakona, isključivo stvarno i mjesno nadležan u stečajnom postupku.
Također, prilikom pokretanja skraćenog stečajnog postupka sud će zatražiti od članova uprave, odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje da u roku od petnaest dana podnesu sudu javnobilježnički ovjeren prokazni popis imovine pravne osobe. U slučaju da ta imovina nije dostatna za pokriće troškova stečajnog postupka, pravna osoba će se tretirati kao nesposobna za plaćanja.
Ukoliko se ne ispune svi uvjeti za istodobno otvaranje i zaključenje stečajnog postupka nad pravnom osobom, sud će obustaviti skraćeni stečajni postupak i donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
Posljedica zatvaranja stečajnog postupka jest prestanak postojanja tog trgovačkog društva i njegovo brisanje iz Sudskog registra. To svakako doprinosi povećanju reda u financijskom sustavu, dok je s druge strane to nažalost i konačna potvrda njegovim vjerovnicima da ne mogu više očekivati naplatu svojih tražbina.
Zaključak
Pokretanje stečajnog vala koji se očekuje uslijed skraćenog stečajnog postupka bi trebalo koristiti svim poduzetnicima koji svoj posao rade pošteno i u dobroj vjeri. Sigurno će u navedenom doći i do određenih kolateralnih žrtava koje će završiti u stečaju radi nekog „većeg“ koji im nije platio račune već „sto godina“, međutim, s obzirom da se traži kumulativno ispunjenje uvjeta, navedeno bi trebali biti izrazito rijetki slučajevi.
Gledajući širu sliku, sam cilj zakona su one fikus tvrtke koje su propale, a njihovi vlasnici su jednostavno osnovali novu firmu, te tako u krug, narušavajući poslovanje svih ostalih koji rade fer i u dobro vjeri.
Zajedno sa ostalim zakonskim promjenama, nadamo se da će navedeni skraćeni stečajni postupak biti jedan od zamašnjaka poboljšanja opće poslove klime u Republici Hrvatskoj.
Tekst je u suradnji s portalom www.profitiraj.hr/beta pripremio Cinotti Revizija/Savjetovanje/Računovodstvo
