Tako se i ovogodišnji Svjetski dan štednje, 31. listopada, u Hrvatskoj obilježava s porastom štednje, ali sporijim u odnosu na prethodne dvije godine.
Po podacima HNB-a, porast kunskih i deviznih depozita stanovništva, ako se isključi utjecaj tečaja, u prvih devet mjeseci 2013. godine iznosio je 3,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto.
Za usporedbu, povećanje u istom razdoblju 2012. iznosilo je 5,7 milijardi kuna, ili 3,7 posto, odnosno 4,3 milijarde kuna, ili 3,0 posto u prvih devet mjeseci u 2011.
Primjetno je dakle, kako je porast depozita stanovništva u 2013. sporiji u odnosu na prethodne dvije godine, a analitičari središnje banke napominju kako o razmjerima usporavanja rasta depozita govore podatci o njihovom povećanju u godinama prije početka gospodarske krize.
Tako je primjerice u prvih devet mjeseci 2005. i 2006. zabilježeni rast štednih i oročenih depozita stanovništva iznosio 8,2 milijardi kuna (10,2 posto) odnosno 9 milijardi kuna (10,2 posto) ako se isključi utjecaj tečaja.
“Sporiji rast depozita u razdoblju nakon početka financijske i gospodarske krize odražava pogoršanje uvjeta u realnom sektoru gospodarstva, smanjenje broja zaposlenih osoba i realnog dohotka stanovništva. Dodatni razlog njihovom sporijem rastu jest i postupno smanjenje pasivnih kamatnih stopa”, ističu analitičari HNB-a.
Istodobno napominju kako je prilagodba sektora stanovništva na nepovoljne gospodarske uvjete bila još snažnija na strani kredita pa se u cijelom razdoblju od početka krize bilježi postupno razduživanje stanovništva prema bankama.
“U takvim uvjetima slabljenja potražnje za kreditima, banke imaju dostatne izvore financiranja i sukladno tome smanjuju kamate na domaće depozite. Razduživanje stanovništva prema bankama te i dalje prisutan rast njihovih depozita znači kako se neto pozicija tog sektora prema bankama u razdoblju nakon početka gospodarske krize postupno poboljšava. Istodobno, slabije kreditiranje stanovništva dodatni je razlog i za slabiji rast njihovih depozita”, objašnjavaju analitičari središnje banke.
U strukturi štednih i oročenih depozita stanovništva u Hrvatskoj tradicionalno dominiraju depoziti u stranoj valuti.
Tako se od ukupnog iznosa štednih i oročenih depozita stanovništva na kraju rujna od 164,1 milijardu kuna, čak 81,7 posto, ili 134 milijarde kuna odnosi na devizne depozite.
“Sklonost stanovništva da štedi u stranoj valuti odražava stupanj valutne supstitucije koji je prisutan u Hrvatskoj i jedan je od važnih pokazatelja u kojoj mjeri je monetarna politika HNB-a, koja se zasniva na održavanju stabilnog tečaja domaće valute, važna za stabilnost bankovnog sustava i gospodarstva u cjelini”, napominju analitičari HNB-a.
Iznose i podatke kako se, u pogledu valutne strukture oročenih deviznih depozita, daleko najveći dio štednje odnosi na depozite u eurima, čak 90,4 posto. Druga najvažnija valuta štednje stanovništva u Hrvatskoj je američki dolar s udjelom od 6,2 posto, dok se na sve ostale valute odnosi 3,4 posto oročenih deviznih depozita stanovništva.
Kada je riječ o ročnosti na koju se stanovništvo odlučuje štedjeti, prema zadnjim dostupnim podacima HNB-a, približno jedna polovina depozita oročena je na rok kraći od godinu dana, jedna četvrtina dospijeva u roku između jedne i dvije godine, dok je jedna četvrtina oročena na rok dulji od dvije godine.
Inače, Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj.
Ustanovljen je i Svjetski dan štednje s ciljem populariziranja štednje širom svijeta, a taj dan banke u Hrvatskoj, kao i uobičajeno banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje.
