Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Štednja građana u Hrvatskoj i ove godine raste, ali sporije

Depoziti stanovništva i tijekom ove godine nastavili su se povećavati te su hrvatski građani krajem rujna ove godine u bankama imali ukupno 164,1 milijardu kuna štednih i oročenih depozita, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Depoziti stanovništva i tijekom ove godine nastavili su se povećavati te su hrvatski građani krajem rujna ove godine u bankama imali ukupno 164,1 milijardu kuna štednih i oročenih depozita, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako se i ovogodišnji Svjetski dan štednje, 31. listopada, u Hrvatskoj obilježava s porastom štednje, ali sporijim u odnosu na prethodne dvije godine.

Po podacima HNB-a, porast kunskih i deviznih depozita stanovništva, ako se isključi utjecaj tečaja, u prvih devet mjeseci 2013. godine iznosio je 3,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto.

Za usporedbu, povećanje u istom razdoblju 2012. iznosilo je 5,7 milijardi kuna, ili 3,7 posto, odnosno 4,3 milijarde kuna, ili 3,0 posto u prvih devet mjeseci u 2011.

Primjetno je dakle, kako je porast depozita stanovništva u 2013. sporiji u odnosu na prethodne dvije godine, a analitičari središnje banke napominju kako o razmjerima usporavanja rasta depozita govore podatci o njihovom povećanju u godinama prije početka gospodarske krize.

Tako je primjerice u prvih devet mjeseci 2005. i 2006. zabilježeni rast štednih i oročenih depozita stanovništva iznosio 8,2 milijardi kuna (10,2 posto) odnosno 9 milijardi kuna (10,2 posto) ako se isključi utjecaj tečaja.

“Sporiji rast depozita u razdoblju nakon početka financijske i gospodarske krize odražava pogoršanje uvjeta u realnom sektoru gospodarstva, smanjenje broja zaposlenih osoba i realnog dohotka stanovništva. Dodatni razlog njihovom sporijem rastu jest i postupno smanjenje pasivnih kamatnih stopa”, ističu analitičari HNB-a.

Istodobno napominju kako je prilagodba sektora stanovništva na nepovoljne gospodarske uvjete bila još snažnija na strani kredita pa se u cijelom razdoblju od početka krize bilježi postupno razduživanje stanovništva prema bankama.

“U takvim uvjetima slabljenja potražnje za kreditima, banke imaju dostatne izvore financiranja i sukladno tome smanjuju kamate na domaće depozite. Razduživanje stanovništva prema bankama te i dalje prisutan rast njihovih depozita znači kako se neto pozicija tog sektora prema bankama u razdoblju nakon početka gospodarske krize postupno poboljšava. Istodobno, slabije kreditiranje stanovništva dodatni je razlog i za slabiji rast njihovih depozita”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

U strukturi štednih i oročenih depozita stanovništva u Hrvatskoj tradicionalno dominiraju depoziti u stranoj valuti.

Tako se od ukupnog iznosa štednih i oročenih depozita stanovništva na kraju rujna od 164,1 milijardu kuna, čak 81,7 posto, ili 134 milijarde kuna odnosi na devizne depozite.

“Sklonost stanovništva da štedi u stranoj valuti odražava stupanj valutne supstitucije koji je prisutan u Hrvatskoj i jedan je od važnih pokazatelja u kojoj mjeri je monetarna politika HNB-a, koja se zasniva na održavanju stabilnog tečaja domaće valute, važna za stabilnost bankovnog sustava i gospodarstva u cjelini”, napominju analitičari HNB-a.

Iznose i podatke kako se, u pogledu valutne strukture oročenih deviznih depozita, daleko najveći dio štednje odnosi na depozite u eurima, čak 90,4 posto. Druga najvažnija valuta štednje stanovništva u Hrvatskoj je američki dolar s udjelom od 6,2 posto, dok se na sve ostale valute odnosi 3,4 posto oročenih deviznih depozita stanovništva.

Kada je riječ o ročnosti na koju se stanovništvo odlučuje štedjeti, prema zadnjim dostupnim podacima HNB-a, približno jedna polovina depozita oročena je na rok kraći od godinu dana, jedna četvrtina dospijeva u roku između jedne i dvije godine, dok je jedna četvrtina oročena na rok dulji od dvije godine.

Inače, Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj.

Ustanovljen je i Svjetski dan štednje s ciljem populariziranja štednje širom svijeta, a taj dan banke u Hrvatskoj, kao i uobičajeno banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.