Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern ustvrdio je da bi izdvajanjem plinskog poslovanja iz Ine, čime je prema tvrdnjama USKOK-a bivši premijer Ivo Sanader želio pogodovati MOL-u, država godišnje gubila između milijardu i milijardu i pol kuna dok se cijene na domaćem tržištu ne bi izjednačile s europskima.
USKOK tvrdi da je Sanader, izmjenom međudioničkog sporazuma 2009. MOL-u za 10 milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Da je ta ideja zaživjela država bi, po Šternovim riječima, godišnje gubila milijardu do milijardu i pol kuna, dok se cijene na domaćem tržištu plina za domaćinstva i industriju ne izjednače s europskim.
Naime, prema planu za izdvajanje plinskog poslovanja plin bi se po punim cijenama kupovao na tržištu te po povlaštenima prodavao građanima i industriji.
“Već sam tada govorio da je izdvajanje plinskog biznisa spin koji možda stvara interes za Inu, ali za Republiku Hrvatsku bi predstavljao obvezu i veliki trošak”, posvjedočio je Štern na suđenju bivšem premijeru, ističući da, iako u vrijeme kada se planiralo izdvajanje nije bio u Ini, zna o čemu je riječ jer je “dijete” te kompanije.
[infopunkt 4435 1]
Kazao je i da od promjena međudioničkog ugovora hrvatskom naftnom kompanijom u potpunosti upravlja mađarski MOL koji Ini ne dozvoljava da se razvija kao samostalna tvrtka.
“MOL Inu vidi kao dio svoje tvrtke. To su vrlo spretno učinili 2009.”, kazao je Štern.
Osim što onemogućava razvoj Ine, po Šternovim riječima, MOL je zanemario i ulaganja u tu tvrtku budući da ugovor koji strateškog partnera obvezuje na modernizaciju nema nikakve zaštitne klauzule, odnosno ne propisuje penale.
Štern tvrdi da su Mađari potajno planirali gašenje rafinerije Sisak, koju su po ugovoru trebali modernizirati, kao i riječku rafineriju koja je obnovljena samo djelomično.
“Nažalost u Ini više ne postoji niti odjel strategije. On je ukinut 2009. ili 2010. a odbijen je zahtjev da se opet osnuje”, rekao je predsjednik Ininog nadzornog odbora, po čijim su riječima prošlogodišnji dobri financijski rezultati Ine isključivo posljedica pametnih poslovnih odluka iz 1998. i 1999.
“Volio bih se pohvaliti da su dobri prošlogodišnji rezultati zasluga nadzornog odbora, ali nisu. To je rezultat eksploatacije nalazišta plina u sjevernom Jadranu i naftnih bušotina u Siriji. Tamo je uložen veliki novac, ali s razlogom i sada je došlo vrijeme berbe”, kazao je Štern.
Ponovio je da poslovni rezultati nisu posljedica upravljanja kompanijom na čije poslovanje hrvatski predstavnici u upravi i nadzornom odboru nemaju nikakvog utjecaja.
Ranije je, kao i trojica hrvatskih članove uprave i nadzornog odbora koji su također svjedočili na ovom suđenju rekao da Inu umjesto uprave i nadzornog odbora vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL. Kazao je i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.
HINA
