U zadnje vrijeme, sve češće možemo čitati o narodnim obveznicama, financijskom instrumentu kojeg izdaje Ministarstvo financija, a namijenjen je štedišama koji nisu zadovoljni niskim kamatnim stopama na štednju u bankama. Narodne obveznice trebale bi nositi prinos od oko 3%, što je zaista više od kamata na bankovnu štednju.
No, narodne obveznice imaju i brojne nedostatke koje je potrebno uzeti u obzir prije ulaganja. Uz to, kako bismo imali realnu sliku isplativosti ulaganja u ovaj instrument, potrebno je usporediti ga ne samo s bankovnom štednjom, već i s drugim alternativnim oblicima štednje kao što su nekretnine, dionice ili investicijsko zlato.
Prinos je manji od inflacije
Prema trenutno dostupnim informacijama, na uloženih 1000 eura u narodne obveznice, za dvije godine se zaradi oko 60 eura i štednja se poveća na 1060 eura. Već je na prvi pogled vidljivo da se radi o relativno niskom prinosu.
Stopa inflacije već se dugo mjeri u dvoznamenkastim brojkama, a vrlo je izgledno da će se visoki rast cijena nastaviti i u narednom periodu. Ako se inflacija nastavi, to znači da će 1060 eura za dvije godine vrijediti manje nego 1000 eura danas. Pojednostavljeno rečeno, prinos od nešto više od 3% od narodnih obveznica neće biti dovoljan da nadoknadi gubitak vrijednosti novca zbog inflacije koja je trenutno viša od 10%.
Nelikvidnost narodnih obveznica
Jedna od bitnih karakteristika dobrog ulaganja je likvidnost imovine u koju se ulaže, odnosno jednostavnost pretvaranja te imovine nazad u novac.
Narodne obveznice najčešće su relativno nelikvidne, odnosno njima se ne trguje često na sekundarnom tržištu. Kako će i pod kojim uvjetima biti moguće prodati narodne obveznice prije njihova dospijeća, još nije jasno, ali sigurno je kako bi takva prodaja umanjila njihovu isplativost. Državi je u interesu da ulagači svoje obveznice drže do njihova dospijeća, što zarobljava kapital i ovakav način štednje čini relativno nelikvidnim.
Prevelika ovisnost o državi
Ako ste zaposleni u Hrvatskoj, htjeli ili ne htjeli, već ulažete u hrvatske državne obveznice. Naime, iz vaše bruto plaće izdvaja se određeni iznos za obvezni drugi mirovinski stup koji po zakonu mora ulagati u domaće državne obveznice i na taj ste način već izloženi tom ulagačkom instrumentu.
Prevelika ovisnost o državi može biti potencijalno rizična jer je povijest pokazala kako se državama ne može uvijek vjerovati. U javnim financijama, odluke se često donose politički i nema garancije da se nekad u budućnosti neće smanjiti prinos na obveznice ili početi oporezivati zarada stečena na taj način.
Također, prevelika opterećenost javnih financija državu može dovesti do bankrota, a opasnost od toga posebno je izražena u nestabilnim političkim okolnostima kao što su pandemije, ratovi i elementarne nepogode. Iako ta mogućnost možda trenutno ne djeluje kao realna, pitanje je isplati li se izlagati joj se više nego što smo već izloženi zbog niskog prinosa od 3%.
Manja isplativost od drugih oblika štednje
Kako narodne obveznice stoje u usporedbi s drugim oblicima štednje poput nekretnina, dionica ili zlata?
Nekretnine su se kroz povijest dokazale kao solidan način dugoročne štednje, a nedavni rast cijena potvrdio je da se radi o isplativom ulaganju. No, činjenica je da ulaganje u nekretnine nije dostupno većini građana zbog previsoke cijene, a ono je opterećeno i raznim troškovima poput poreza i održavanja nekretnine.
Dionice također mogu biti dobar način ulaganja s potencijalnim prinosima većim od onih koje nose narodne obveznice, ali dionice sa sobom nose značajno viši rizik od drugih spomenutih oblika imovine. Uz to, ulaganje u dionice također nosi svoje troškove i poreze.
Zlato – isplativa alternativa narodnim obveznicama?
Investicijsko zlato u fizičkom obliku poluga i zlatnika sve je popularniji način štednje u Hrvatskoj, što potvrđuje činjenica da je u 2022. godini kupljeno oko pet tona zlata u vrijednosti dvije milijarde kuna od strane hrvatskih štediša. Glavni razlog zbog kojeg štediše mijenjaju novac u banci za investicijsko zlato je visok prinos kojeg zlato ostvaruje.
Naime, cijena zlata u eurima u proteklih je dvadeset godina u prosjeku rasla više od 8% godišnje, što je više od prosječne stope inflacije u tom periodu, ali i od prinosa kojeg nose narodne obveznice. Uz to, zlato je vrlo likvidno jer ga je moguće bilo gdje u svijetu u svakom trenutku zamijeniti za novac po aktualnom tečaju, a radi se o tipu štednje u potpunosti oslobođenog od svih poreza i državnih nameta.
Iz tog razloga, zlatne poluge i zlatnici u prošlosti su odlično rješavali problem isplative štednje svima koji nisu zadovoljni niskim kamatnim stopama u bankama. Za razliku od nekretnina, zlato je dostupno svima jer je moguće kupiti manju ili veću količinu zlata, prema financijskim mogućnostima svakog pojedinca, a za razliku od dionica, zlato se pokazalo kao manje rizično ulaganje.
Centar Zlata – centralno mjesto investicijskog zlata u Hrvatskoj
Centar Zlata ovlašteni je distributer investicijskog zlata poznatih europskih kovnica te vodeći trgovac zlatnih poluga i zlatnika u Hrvatskoj s poslovnicama u većim gradovima te internetskom trgovinom. Zlatne poluge i zlatnike moguće je kupiti po najboljim cijenama u Hrvatskoj uz mogućnost preuzimanja zlata u poslovnici bez čekanja ili 100% osigurane dostave na kućnu adresu, a postoji i mogućnost besplatne pohrane kupljenog zlata u sigurnim sefovima.
Djelatnike Centra Zlata moguće je kontaktirati za potpuno besplatne konzultacije pozivom na broj 01 3000 783 ili na e-mail [email protected], a najbolju ponudu investicijskog zlata, dokazano isplative dugoročne štednje, moguće je pogledati klikom na link: investicijsko zlato.
