Dobra ekonomija i održivi razvoj jedna su od glavnih područja ZMAG-ovog djelovanja. Društvenim i solidarnim ekonomijama ZMAG se, među ostalim, aktivno bavi i kroz projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju (PDSE). Ovim projektom ZMAG promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te nastavlja primjenjivati kulturu suradnje i solidarnosti između različitih aktera u lokalnim zajednicama i know-how društvene i solidarne ekonomije. Što je to Društvena i solidarna ekonomija, koje su njezine prednosti naspram prevladavajućeg ekonomskog sustava, kako ju možemo integrirati u društvo i zašto je ključna za društveni razvoj i budućnost – odgovara Dražen Šimleša.
Sve više raste svijest o potrebi za promjenom trenutnog ekonomskog sustava u humanijem, pravednijem, odgovornijem i solidarnijem smjeru. Što je to Društvena i solidarna ekonomija i koji su njezini osnovni principi?
Kada bismo htjeli doslovno objasniti rekli bismo da je to ekonomija koja širi solidarnost u društvu. To je na žalost drugačije od pravila u današnjoj prevladavajućoj ekonomiji. DSE je složenica od društvene ekonomije i solidarne ekonomije pa je trebamo shvaćati i kao spoj toga dvoje. Društvena ekonomija je jako razvijena u EU i počiva na tri temelja: profit se ostvaruje u skladu s društvenom misijom i nikada nije sam sebi svrha, značajan dio profita se reinvestira ili ulaže u zajednicu i društvo, upravljanje i donošenje odluka bazira se na visokim demokratskim standardima uz uključivanje svih onih na koje se djelovanje odnosi. Solidarna ekonomija ide korak dalje i zagovara transformativne promjene korištenjem ekonomije, znači širenje prostora slobode na radnom mjestu, u lokalnoj zajednici i u društvu. Možemo reći da kada su zajedno solidarnost pojačava promjene, povlači za sobom društvenu ekonomiju prema dubljim i dalekosežnijim promjenama.
Društvena i solidarna ekonomija nudi alternativu današnjem ekonomskom sustavu temeljenom se na profitu iznad svega. Koje su temeljne razlike između dominantnog ekonomskog sustava i Društvene i solidarne ekonomije?
One proizlaze iz same definicije DSE što smo gore naveli. U dominantom ekonomskom sustavu profit je cilj iznad svega i sve se podređuje njemu. Dominanti ekonomski sustav ovisi o destrukciji ekosustava, gomilanju ekonomskog duga i produbljivanju razlika. Važna stvar u DSE je kako mora mjeriti svoj društveni utjecaj i doprinos pa nema pretvaranja i uljepšavanje vlastite slike. Također, važno je istaknuti kako DSE ne vodi poslovanje izdvojeno iz svijeta koji je okružuje te se ne smije obavljati na štetu prirodnih ekosustava, lokalne zajednice i društva.
Široj ekonomskoj transformaciji i društvenoj promjeni koju zagovara Društvena i solidarna ekonomija, približava nas svako rješavanje konkretnih praktičnih problema u zajednici, kao i aktivno sudjelovanje u izradi javnih politika. Što je sve potrebno za transformaciju nepravednih ekonomskih struktura i izgradnju društva koje daje prednost dobrobiti ljudi i planeta ?
Potrebno je više aktera koji koriste DSE na svim razinama. U europskim gradovima i regijama gdje je to postignuto DSE nije malena alternativa za par udruga, nego dio službenih i prepoznatih poslovnih i javnih politika. Dobro je što DSE akteri ne gledaju jedni na druge kao na konkurenciju koju treba poraziti ili zgaziti nego djeluju umreženo i na principima suradnje i međusobnog pomaganja pa se tako i šire. Ali važno je da imamo puno aktera: društvenih poduzeća i socijalnih zadruga, etičkih financijskih institucija i biznisa koji djeluju po principima pravedne trgovine te razvijenog civilnog društva koje to sve podržava. Tamo gdje imamo i javne politike koje podržavaju ekosustav DSE-a onda imamo zbilja uspješne priče koje postaje dio identiteta tog prostora i povećavaju kvalitetu života ljudi koji tamo žive.
Živimo u neodrživom sustavu i nužne su sistemske promjene na svim razinama. Zašto je Društvena i solidarna ekonomija ključna za društveni razvoj, poboljšanje kvalitete života i našu budućnost?
Realno, današnji ekonomski sustav se pored svoje ugrađene nepravednosti i neplaćanja ukupnih računa, temelji na izrazitoj neodrživosti i neodgovornosti za svoje postupke i djelovanje. To tako dalje ne ide i uzrokuje nam niz sukoba i ugrožavanja budućih generacija. Kada bismo mi danas s tehnologijom koju imamo i spoznaja koje smo ostvarili imali ekonomiju koja je dobra, koja je bolja prema ekosustavima i društvu u kojem djeluje, mi bismo već bili na nekom drugom razvojnom stupnju kao vrsta. Sadašnja dominanta ekonomija nam nije u stanju osigurati mir na planetu, prema prirodi, jednih prema drugima i prema samima sebi na kraju krajeva.
ZMAG-ov projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju, u suradnji s Komorom za društvenu i solidarnu ekonomiju iz Ženeve – APRES GE, promiče principe i vrijednosti Društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj. Po čemu je projekt inovativan za Hrvatsku i što možemo naučiti od švicarskih partnera?
Projekt je za nas inovativan jer po prvi put otvaramo temu važnosti javnih politika za razvoj DSE i osiguravamo podršku gradovima Ludbregu i Pregradi da takve politike i razvijaju. To se sve događa uz pomoć naših partnera iz Ženeve gdje je priča već daleko otišla i razvijena je na zaista zadivljujućoj razini, oni imaju čak i svoju lokalnu gradsku valutu kojom osnažuju lokalno zapošljavanje, ekonomiju i povezanost između ljudi. Takve priče su u Hrvatskoj još nepoznate na razini upravljanja gradovima ili županijama pa nam je cilj kroz projekt pomaknuti nas s mjesta i kroz par godina predanog i konkretnog rada približiti najboljim primjerima iz Europe.
U okviru Partnerstva za društvenu i solidarnu ekonomiju (PDSE) ZMAG kroz multisektorsku suradnju, kreira javne politike za poboljšanje kvalitete života i upravljanje lokalnim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici. Projekt pokazuje kako se suradnjom švicarskih i hrvatskih institucija, jedinica lokalne samouprave i udruga civilnog društva, koristeći principe i vrijednosti društvene i solidarne ekonomije, doprinosi lokalnom ekonomskom razvoju u dva hrvatska grada – Ludbregu i Pregradi.
Razvoj javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju ZMAG će u budućnosti provoditi kroz Centar za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj (DSE Centar) koji će osiguravati podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse.
Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju financiran je kroz Švicarsko–hrvatski program suradnje koji provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kroz Poziv Osnaživanje hrvatsko-švicarskih partnerstava za lokalni društveno-ekonomski rast i razvoj. Projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
