Nakon silovitog rasta cijene zlata tijekom ljeta, pri čemu je cijena tog plemenitog metala porasla približno 24% i dosegla najvišu razinu u povijesti, došlo je do korekcije. U posljednjih mjesec i pol cijena je pala 8%. U nastavku je objašnjeno što je dovelo do takvog kretanja cijene i prognoza daljnjeg kretanja.
Trenutnoj su situaciji najviše pridonijele vijesti o napretku u pregovorima između SAD-a i Kine po pitanju trgovinske suradnje te između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije po pitanju Brexita. Upravo su loše vijesti vezane za te procese mjesecima brinuli investitore na financijskim tržištima. Naime, postojao je rizik da daljnje zaoštravanje trgovinskog rata i Brexit bez dogovora uzrokuju globalnu recesiju, zbog čega je novac masovno prebacivan u investicijsko zlato – dokazano sigurno utočište za kapital. Sad kada je Trump izjavio da je došlo do napretka u pregovorima s Kinom, a isto se dogodilo i po pitanju Brexita, dio investitora je zaključio da nema potrebe za posjedovanjem zlata. To je dovelo do nešto veće prodaje zlata, a da bi ga se vlasnici riješili što prije, bili su spremni pristati na nešto nižu cijenu.
Drugi razlog je tendencija investitora da kapitaliziraju profit ostvaren pri ulaganju. Cijena zlata izražena u eurima je u samo godinu dana porasla 39%. To znači da su svi oni koji su ulagali u zlato posljednjih godina ostvarili profit. Nakon što je cijena dosegnula rekord, dio investitora u zlato je zaključio da možda nije realno očekivati nastavak rasta cijene, stoga su odlučili prodati zlato i kupiti ga opet po jeftinijoj cijeni nakon što dođe do pada.
No, značajni pad ne treba očekivati. Naime, najveći pad u posljednjih nekoliko desetljeća dogodio se 2011./2012. Tada je burzovna cijena žutog plemenitog metala od najviše do najniže točke pala približno 38%. A taj pad se dogodio nakon smirivanja najveće financijske krize u posljednjih stotinjak godina te nakon prethodnog porasta od 200%.
Svijet sada nije na izlasku iz krize, nego vrlo vjerojatno na početku nove recesije (ostaje za vidjeti koliko jaka će ona biti). Ta nadolazeća kriza teško da može biti izbjegnuta dogovorom oko Brexita i trgovinskim sporazumom između SAD i Kine, jer kada bi izbjegavanje recesije bilo tako jednostavno, onda bi na početku svake recesije države sklapale nove sporazume i u nedogled odgađale bilo kakve gospodarske probleme.
Dakle, pad cijene zlata je vjerojatno privremen. Sa svakim novim postotkom pada cijene, sve će manje vlasnika zlata biti spremno na prodaju svojih poluga, a u isto vrijeme će rasti potražnja.
Čak i ako u idućim mjesecima SAD i Kina te Britanija i EU uspješno dogovore daljnju gospodarsku suradnju, neki drugi događaj ili ekonomski pokazatelj će sudionicima na financijskim tržištima dati do znanja da gospodarska situacija nije bajna, pa će se potreba za sigurnim ulaganjem vratiti. Tada će doći i do novog vala cijene zlata. Kako to inače biva, u situaciji u kojoj cijena zlata raste zbog straha investitora, cijene dionica i vrijednosti udjela u dioničkim investicijskim fondovima padaju.
