Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Ekonomija

Što nosi budućnost u hotelijerstvu?

Drugi dan Adria Hotel Foruma usmjerio se na izglede u budućnosti – što je najavljeno glavnom temom konferencije „Shaping the Future“. Prva panel-diskusija donijela je niz zanimljivih predviđanja povezanih industrija, propitivala budućnost hotelske industrije i donijela nam više informacija što je ekonomija dijeljenja i treba li hotelska industrija strahovati od nje. Moderator Charlie Ballard iz TripAdvisora donio nam je pogled u strukturu analiziranih informacija koje putem tih stranica mogu donijeti tržištu hotelske industrije.

Tako smo doznali da je interes za Hrvatsku sve veći, u tome prednjači Velika Britanija s 20 %, zatim Italija s 15 %, nakon njih slijede Njemačka, Mađarska, Slovačka; sva europska tržišta bilježe porast interesa za Hrvatsku u 2014.  (osim Rusije), a od gradova najviše interesa ima u Londonu, a zatim u Milanu. Iz analize podataka također je vidljivo da postoji sezonalnost, da su najveći konkurenti Hrvatskoj Kreta i Mallorca, a pored brendiranih hotela traže se no-brend hoteli (boutique hoteli), a pretražuje se najčešće mobitelima.

Ono što nedostaje tim podacima su informacije iz ekonomije dijeljenja – dakle svi podaci iz privatnog smještaja koji se bukiraju putem Airbnb-a i slično.

Generacijska promjena gostiju

Panelisti su odgovarali na pitanje važnosti ekonomije dijeljenja i koji će biti trendovi u sljedećih 5 do 10 godina. Tako je Ivan Čačić (Marriot Development) naglasio da dolazi do generacijske promjene gostiju i da se sad ulažu napori kako bi se zadovoljile potrebe Y generacije (rođeni nakon 1980.), radi se na potpunom preoblikovanju turističkog proizvoda. Marc Finney (Colliers International) smatra da je proces prilično spor jer od analize podataka do uvođenja fizičkih promjena u brend prođe i nekoliko godina. Također smatra da podaci ne govore što gost želi, a to se uvelike promijenilo, dok se hotelski proizvod unazad 40 godina jako malo promijenio (uvodi se wi-fi i tehnologija, ali soba i danas izgleda isto).

Fabienne Rollandin (Glion Institute of Higher Education) ističe kako se treba usmjeriti i na goste iznad 60 godina ( koji čine 20 % populacije) koji također puno putuju i imaju preference te da je sljedeće usmjerenje na srednji sloj koji dolazi iz pacifičke Azije kojima treba ponuditi vrijednost za novac. Naglasili su i kako je Airbnb pokrenuo suradnju i s poslovnim korisnicima kojima nude povoljnije uvjete za booking.

Manolis Psarros (Toposophy) govorio je o tome da zakonska regulativa Europske Unije ide u smjeru da se ekonomija dijeljenja pravno regulira te da nije bitna količina podataka nego kako se oni koriste.

Jim Pickell (HomeExchange.com) smatra da se događa promjena razloga zašto ljudi danas putuju: ne samo u tehnološkom smislu, već i u tome što ljudi ne žele posjedovati nekretnine, stvari, nego žele putovati i stvoriti nova prijateljstva, a to jedan brend ne nudi.

Charlie Ballard ističe podatak TripAdvisora da pojedinac danas putuje više no ikad i da se predviđa da će se taj trend nastaviti, s čime se slaže i Fabienne Rollandin,koja kaže da ne treba zanemariti da je putovati sve jeftinije. Svi panelisti složili su se da je potrebno mijenjati i inovirati povijesne brendove kako bi se prilagodili potrebama tržišta, neki to već rade unutar svojih kuća, a za budućnost se predviđa integracija ekonomije dijeljenja u visoke brendove u smjeru njihove legalne suradnje.

Odluke, odluke

Sljedeći panel s temom „Kako se Big Data može upotrijebiti u odlučivanju o ulaganjima“ pokazao nam je benefite od korištenja informacija i podataka u hotelskoj industiji koji se dobivaju od strane gosta, od njegove prijave i registracije, do bukiranja.  Panelist Stefan Schlachter (IDeaS) istaknuo je da „Big Dana“ oživljava šture prikupljene podatke, a analizom podataka se može predvidjeti budućnost – kako će se određene skupine gostiju ponašati i na taj se način sistem može prilagoditi ponudom, cijenom i u odnosu na konkurenciju. To je alat za pomoć, ali nikad neće zamijeniti poduzetništvo i inovativnost u hotelskoj industriji, kojoj je ipak ključni resurs ljudski potencijal. U tom smislu cilj je da „Big Data“ postane „Smart Data“ .

Na ovom su panelu također sudjelovali Darko Bosančić (Oracle Micros), Phillip Camble (Whitebridge Hospitality), Frank Reul (AccorHotels), a moderator je bio Dražen Oreščanin (Poslovna inteligencija).

Tema trećeg panela drugog dana AHF-a bila je „Vođenje razvoja hotela i re-development resorta – planiranje razvoja, projekt menedžment, trošak gradnje i efikasnost prostora“. Gosti panelisti bili su iz različitih polja ovog sektora: Branislav Simović (MACE, projektni menedžment), Ana Volk (Bluesun Hotels & Resorts)  i Pero Puljiz ( de Architekten Cie.). Stoga su govorili o različitim iskustvima: kad investitor angažira neovisnog projektnog menadžera, kad se investira u projekt oslanjajući se na menedžment unutar vlastite tvrtke te viđenje arhitekta koji ima iskustvo izgradnje hotela Sungarden kod Dubrovnika. Složili su se da inostrani menedžment ponekad nema uvid u kontekstualni dio, što ponekad može donijeti financijske gubitke. Govorilo se i o standardizaciji hotela, o tome da hrvatski zakoni o kategorizaciji dosta ograničavaju. Rizici u „greenfield“ investiranje postoje, a preuzima ih investitor, no bitno je imati stručnu savjetodavnu pomoć, a prihvatljivo je da povrat investicije bude unutar 6 do 8 godina. Moderator panela bio je Hrvoje Kvasnička (Bricmore).

Edukacija u hoteljerstvu

Posljednji panel AHF-a bavio se bitnim, no ponekad zanemarenim poljem u hotelskoj industriji, a to je edukacija. Nazvan „Ulaganje u suvremenu edukaciju djelatnika u hotelijerstvu“ okupio je sljedeće paneliste: Ivana Budin Arhanić (Valamar Riviera), Želimir Kramarić (Hrvatska gospodarska komora), Dražen Raguž (Glion Institute of Higher Education) te Dora Smolčić Jurdana (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji). Doznajemo da sustav obrazovanja na fakultetu u Opatiji ima intezivan odnos s gospodarstvom tako da su u zadnjem semestru uveli stručnu praksu. No maldim ljudima, vjerojatno zbog sezonalnosti, nije privlačan turizam za razvijanje karijere, možda zato što i strategija obrazovanja nije prepoznala turizam kao okosnicu gospodarstva. Poruka medija je da učenici „ne upisuju ekonomiju i pravo“, a to se reflektira i na kadrove koji dolaze na fakultet.  Raguž je govorio o švicarskom iskustvu i o tome kako nemaju problema u privlačenju studenata, bitno je da edukacijska institucija radi usko s hotelskom industrijom.

Želimir Kramarić predstavio je inicijativu HGK-a koja priprema program po uzoru na austrijski obrazovni sistem, za koji država već ima financijsku podršku iz EU fondova u iznosu od 1 milijarde i 600 milijuna eura,  za razdoblje do 2020. Učenici bi već u srednjoj školi počeli raditi u tvrtkama i time bi stekli vještine i kompetencije, a nakon završetka obrazovanja bi se vratili kao potpuno osposobljeni za nastavak radnog odnosa. Izjavio je da se očekuje da će novi ministar pozitivno odgovoriti na ovaj program i da će kurikularna reforma ići u ovom smjeru, čime bi cijeli sustav – i gospodarski i porezni i edukacijski – bio na dobitku.

Politika ljudskih potencijala postaje prevažna za turizam, a važna je edukacija edukatora, te cjeloživotno učenje također.

Pročitajte još:

Edukacija

Prva poslovna konferencija o gamingu i metaversu Game changer stvorila je pozornicu za promjene, a Zagreb je dobio konferenciju na svjetskoj razini.

Edukacija

Ove godine jedna od značajnijih tema na CUC-u bila je Pristupačnost i asistivne tehnologije, u sklopu koje je predstavljena uloga asistivne tehnologije u radu...

Edukacija

IEEE studentski ogranak Sveučilišta u Rijeci organizira projekt pod nazivom “Women in Engineering”, čiji je cilj inspirirati i potaknuti žene na stručni te društveni...

Edukacija

Predavači su eksperti u prodajnim disciplinama za B2B i B2C prodaju koji sudionicima konferencije prezentiraju novitete u prodajnom sektoru, ali i nadograđuju njihova znanja...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.