Poslovni svijet se pod utjecajem digitalizacije, automatizacije i umjetne inteligencije mijenja sve brže. Promjena je za tvrtke postala stalna te one moraju biti u mogućnosti odgovoriti na ovakvu stvarnost – što od njih zahtjeva prave ljude u upravljačkim strukturama. Dakle, pitanje je kakav doprinos poslu tvrtke očekuju od svojih sadašnjih i budućih rukovoditelja kako bi uspješno upravljali sve složenijim okruženjem? Prema istraživanju Skills Gap koje je proveo Financial Times postoje posebno tražene vještine od kojih su neke izrazito teške za pronaći.
Profesorica Barbara Stöttinger, dekanica WU Executive Academy i Martina Ernst, osnivačica konzultantske tvrtke SalaryNegotiations te bivša šefica odjela za ljudske resurse u Erste banci, detaljnije razmatraju vještine i način razmišljanja koje rukovoditelji trebaju imati u budućnosti te analiziraju zašto je neke vještine trenutno teško pronaći.
Gotovo polovica poslodavaca koji su anketirani tijekom istraživanja o jazu u vještinama (Skills Gap Survey) koje je proveo Financial Times za 2018. godinu, izjavila je kako je sve teže pronaći rukovoditelje s pravim vještinama.
„Vremena postaju sve izazovnija, pa tako i za rukovoditelje. Ono što rukovoditelji danas apsolutno trebaju imati je pravi spoj “tvrdih” i “mekih” vještina,” kaže profesorica Barbara Stöttinger, dekanica WU Executive Academy. Osim poznavanja osnova ekonomije i poslovanja, od njih se uz informatičku pismenost npr. u analizi podataka i vještinama programiranja u većoj mjeri očekuju i društvene vještine, kao što je sposobnost rada u timovima, inspiriranje drugih, a istovremeno je potrebno i biti otporan na negativne, vanjske utjecaje.
Dakle, kojih je to točno ‘top 10’ vještina koje najbolji rukovoditelji trebaju imati za poslovanje u budućnosti i zašto je neke od njih tako teško pronaći?
- Biti timski igrač i otvoren prema raznolikosti
Oni koji vole raditi sami su prošlost. To se odnosi i na rukovoditelje. Danas su potrebni timski igrači koji prihvaćaju i koriste znanje drugih ljudi. U tom je kontekstu važno poticati heterogenost – između ostalog uzimajući u obzir kulturne, socijalne, tehničke, kao i druge aspekte kompetencije. „Raznolikost postaje ključni čimbenik u sastavljanju timova,” analizira Barbara Stöttinger.
ČINJENICA: Sve važnije poslodavcima jer danas definitivno nema mjesta za upravljanje egom. Inovacije i promjene su posebno potaknute različitim perspektivama i sposobnošću da se u obzir uzmu različita mišljenja unutar tima kako se ne bi našli u slijepoj ulici.
- Imati hrabrosti i „neustrašiv“ stav
Promjena je prijeko potrebna, ali za provedbu promjene je potrebna hrabrost. Dakle, poduzeća trebaju rukovoditelje koji se ne boje nešto poduzeti i raditi stvari drugačije – čak i kad se suoče s otporom. „Danas više ne postoji “očito ispravno” ili “očito pogrešno”. Stoga je sve važnije za rukovoditelje da su mogu nositi s nedosljednostima i dalje donositi odluke – što neizbježno uključuje i poduzetničke rizike,” kaže Martina Ernst, stručnjakinja za ljudske resurse, osnivačica konzultantske tvrtke SalaryNegotiations i bivša šefica odjela za ljudske resurse u Erste banci. Poduzetničko razmišljanje u skladu s korporativnom strategijom stoga je neophodno, kaže bivša studentica globalnog Executive MBA-a i članica savjetodavnog odbora na WU Executive Academy.
ČINJENICA: Posebno važno za poslodavce jer tvrtke trebaju rukovoditelje sposobne razmišljati “izvan okvira” i koji se ne boje nekonvencionalnih pristupa. U ovom kontekstu poslodavci su dužni stvoriti okruženja pogodna za “eksperimente”. Inače će biti nemoguće potaknuti onu klimu koja pomaže ljudima izbjeći “crno-bijelo” razmišljanje i koja im pruža prostor za suočavanje s nedosljednostima.
- Rješavanje složenih problema
Što je više obilježja jednog problema time postaje složenije pronaći rješenje. U našem „VUCADD“ (volatility, uncertainty, complexity, ambiguity, diversity, dynamics) svijetu složenost je svakodnevica korporativnog života. Od rukovoditelja se stoga očekuje da uzmu u obzir višedimenzionalnost te trebaju sagledati širu sliku. Odgovori ne mogu biti jednostavni. Potrebno je pripremite i razviti različite scenarije.
ČINJENICA: Posebice važna vještina poslodavcima ali ju je teško pronaći jer se ljudi osjećaju opušteno u sferi mikro upravljanja i lakše se nose s upravljanjem malim projektima. Ponovno je naglasak na djelovanju poslodavca, oni moraju ohrabriti rukovoditelje kako na suočavanje sa složenošću tako i na ostavljanje mikro upravljanja za sobom.
- Nadahnjivati i usmjeravati druge
Poticanje razvoja ljudi umjesto izdavanje uputa kredo je dobrih rukovoditelja. „Ta se filozofija temelji na spoznaji kako ne možete postići ciljeve bez motiviranog i funkcionalnog tima“ izjavila je Barbara Stöttinger. Martina Ernst dodaje da bi stoga rukovoditelji trebali biti više voditelji koji omogućuju i pomažu zaposlenicima u nošenju s izazovima na najbolji mogući način. „Uz pružanje podrške timu, ono što je najvažnije u ovom kontekstu je pružiti realnu zamisao o tome što je ostvarivo.“
ČINJENICA: Izazovno za regrutiranje jer zahtjeva ljude s temeljitim razumijevanjem vlastitih snaga i vještina koji su sposobni voditi i dobro podnositi povratne informacije. Samo rukovoditelji koji imaju te kvalitete mogu uspješno voditi druge.
- Biti izrazito otporan i s visokom motivacijom
Nedvojbeno, sposobnost rada pod pritiskom i ne obeshrabriti se zbog prepreka jedna je od najvažnijih mekih vještina. „Na poziciji rukovoditelja treba biti spreman prilagoditi strategiju ovisno o promjenama u okruženju. U tom kontekstu, važno je ne obeshrabriti se već poduzeti korake na pragmatičan i odvažan način kako bi se postigli zadani ciljevi,“ kaže Martina Ernst. Otpornost također uključuje rješavanje nesuglasica na profesionalan način kao i dopuštanje izražavanja kritika (posebice unutar tima) te promišljanje o njima.
ČINJENICA: Izazovno za regrutiranje budući da takve ključno važne kvalitete osobito ovise o kulturi organizacije u pitanju. Poslodavci stoga trebaju osigurati uvjete u kojima ih njeguju na najbolji mogući način. Rukovoditelji ne mogu biti otporni i puni motivacije ako njihove organizacije koče razvoj takvih kvaliteta.
- Biti u mogućnosti odrediti prioritete
Navodno se za sve potrebno pobrinuti istog trena; tako postavljeni zahtjevi za rukovoditelje mogu biti zastrašujući. Oni koji ne postave prioritete neminovno će propasti. Učinkovito upravljanje vlastitim vremenom, a to uključuje i delegiranje zahtijeva, jedna je od najvažnijih vještina danas. „Čak i razlikovanje onog što je „hitno“ od onog što je „važno“, može biti od velike pomoći kad je riječ o planiranju dana“ kaže Martina Ernst iz iskustva i nastavlja „Rukovoditelji trebaju biti sposobni odrediti prioritetne zadatke zajedno sa svojim timom“.
ČINJENICA: Osobito važno za poslodavce jer tvrtke trebaju rukovoditelje kojima su jasni ciljevi koje treba postići. To je jedini način kojim će izbjeći „burnout“. Iskustvo je pokazalo kako same organizacije često nemaju jasno postavljene ciljeve, što dodatno otežava zaposlenicima organiziranje i strukturiranje stvari.
- Umrežavanje s drugima na jednakoj razini
Dobra umreženost oduvijek je bila karijerna prednost, ali danas je fokus više na uzajamnoj koristi takvih kontakata. „Umrežavanje izvan vlastite organizacije i industrije postaje sve važnije“ izjavila je Barbara Stöttinger. „Kako bi obje strane ostvarile korist trebale bi jednako uložiti u taj odnos. Također, umrežavanje omogućuje ranu identifikaciju i iskorištavanje trendova,“ dodaje Martina Ernst. Štoviše, interdisciplinarno razmišljanje postaje sve važnije kako se granice između različitih industrija sve više brišu.
ČINJENICA: Osobito je važno za poslodavce jer odgovarajuće mreže uglavnom imaju obilje pozitivnih učinaka. U poslovnom kontekstu to znači kako trebaju postojati ljudi u organizaciju koji su toga svjesni, što je primjerice sinonim za stvaranje i njegovanje umreženosti te izgradnja učinkovite i obostrano korisne suradnje.
- Strateško razmišljanje
Rano prepoznavanje trendova također je i osnova za strateško razmišljanje što rukovoditelji trebaju raditi više nego ikad prije. „Oni koji su usredotočeni samo na dnevne poslovne aktivnosti, riskiraju gubitak iz vida dugoročnih korporativnih ciljeva i vizije“ izjavila je Barbara Stöttinger. Stoga je nužno iz različitih perspektiva analizirati kako će se stvari najvjerojatnije razviti u budućnosti; a rukovoditelje se savjetuje redovno bavljenje ključnim pitanjima u kontekstu napretka svoji tvrtki.
ČINJENICA: Izazovno za regrutiranje budući da će samo vrijeme pokazati imaju li rukovoditelji tu sposobnost. Općenito govoreći, opet je ključna stvar na koji je način organizacija strukturirana i postoji li dovoljno prilika kako bi ljudi realizirali svoj potencijal i razvili vještine. Što bi značilo da nije nužno zapošljavati rukovoditelje koji već imaju sve potrebne kvalitete. Pod uvjetom da postoji odgovarajuće okruženje, na poslu se mogu razviti mnoge stvari. To je nešto o čemi bi nadređeni rukovoditelja trebali voditi računa.
- Razvijanje razumijevanja o programiranju
Danas se sve tvrtke susreću s informacijskim tehnologijama i trendovima poput umjetne inteligencije, Big data i IoT. Stoga se od rukovoditelja očekuje osnovno razumijevanje informacijskih tehnologija i programskih jezika. „Kada je u pitanju interakcija sa stručnjacima ovog područja, iznimno je važno za rukovoditelje da su u mogućnosti pratiti temu te sposobni postavljati prava pitanja“ kaže Martina Ernst.
ČINJENICA: Osobito važno za poslodavce jer svijet postaje sve više digitaliziran, a tehnološka promjena je svakodnevica. Tvrtke se ne mogu mijenjati i prilagođavati ukoliko nisu otvoreni prema novim temama i imaju potreban tehnološki know-how.
- Sposobnost korištenja Big data
Podaci su nafta 21. stoljeća i tvrtkama mogu pružiti odlučujući konkurentnu prednost pod uvjetom da su podaci pravilno analizirani i obrađeni. Stoga se od rukovoditelja očekuje temeljito razumijevanje potencijala Big data. „Tvrtke ne mogu kapitalizirati na podatcima ako u organizaciji u cjelini ne postoji ispravni način razmišljanja, a to započinje na rukovoditeljskoj razini“ izjavila je Barbara Stöttinger.
ČINJENICA: Izazovno za regrutiranje jer tvrtke često same nisu u potpunosti definirale svoj odnos prema podacima i nisu spremne cijeniti dobrobiti rukovoditelje s afinitetom prema podacima. U skladu s tim, mora postojati okruženje koje omogućuje rukovoditeljima dubinski pristup temama koje se odnose na podatke. U tom je kontekstu potrebno njegovati suradnju između odjela i prevladati mentalitet odvojenosti!
